Page 2 - Dnevna doza broj 5
P. 2

Dnevna





                     Skromna izdvajanja za zdravstvo te`ak




                           su okvir za svakodnevni klini~ki rad




                     Predsjednik Udru`enja doktora porodi~ne medicine Republike Srpske dr. sci. Dra{ko Kupre{ak govori o
                              radu doktora porodi~ne medicine, zna~aju 1. kongresa te radu Udru`enja na ~ijem je ~elu.
             razgovor razgovor  O re {ak,  predsjednik  Ud ru `e -  problemi sa kojima se susre}u doktori                    blizu modernim trendovima u


                           d brojnih problema koji op- DOZA: Koji su najzna~ajniji
                                                                                                                             lije~enju ve}ine klini~kih problema
                           te re}uju ljekare  porodi~ne
                           me dicine, dr.sci. Dra{ko Ku p -
                                                                                                                             zbog kojih se pacijenti javljaju u
                                                       porodi~ne medicine u svom radu?
                                                                                                                             porodi~nu medicinu.
                     nja doktora porodi~ne medicine RS,
                                                       KUPRE[AK: Jedan od va`nijih je
                     je dan izdvaja kao posebno va`an i
                                                       ad ministrativna optere}enost u sva  -
                     iri tantan – rije~ je o administrativnoj
                                                                                                                             informacione tehnologije u
                                                       k o dnevnom radu -  mnogo izvj e { -                                  DOZA: Tema Kongresa su i
                     op te re}enosti u svakodnevnom ra -
                                                       taja, dokumentacije i pisanja {to na                                  porodi~noj medicini. Na koji na~in
                     du. O tome, kao i o samom radu Ud -
                                                       ne ki na~in odnosi dosta vreme na i                                   informacione tehnologije mogu biti
                     ru `enja na ~ijem je ~elu, njihovim
                     ak tivnostima te o zna~aju 1. kong r -  on emogu}uje apsolutnu po s ve  }e -                            primijenjene u porodi~noj medicini?
                                                       no  st klini~kom radu. Tako|e, po  g re -
                     e  sa po rodi~ne /obiteljske medicine
                                                       { na percepcija osiguranika o sv ojim                                 KUPRE[AK: IT revolucija nije za -
                     dr.sci. Kupre{ak govorio je za Dnev -
                                                       pra  vima iz zdravstvenog osi guranja
                     nu Dozu.                                                                                                o bi{la ni zdravstveni sektor. Danas

                                                       do vodi do problema u smi slu da su                                   je nemogu}e pratiti nauku bez os -
                                                       spe  cijalisti porodi~ne me dicine ~e s -                             n ov nih informati~kih znanja koje
                     DOZA: Koje aktivnosti Udru`enje
                                                       t o izlo`eni neargume n tovanim pri-                                  treba da posjeduju svi specijalisti
                     na ~ijem ste ~elu provodi s ciljem   tis cima, kako pacijena ta tako i {ire

                     pobolj{anja polo`aja doktora      ja   vnosti. Skromna iz dvajanja za zd -                              po rodi~ne medicine. U RS u zdrav-
                                                                                                                             s t venom  sektoru  Ministarstvo
                     porodi~ne medicine?               ra vstvo stvaraju te `ak okvir za sva-  Dr. sci. Dra{ko Kupre{ak: Informati~ko  zdravlja  donijelo  je Strategiju  e-

                                                       ko  d nevni klini~ki rad tako da sp  e    ci-  znanje je neophodno    zdravstva koja se implementira i
                                                                                                                             koja u osnovi ima e-karton i e-re-
                                                                                          medi cinske pomo}i u domovima      cept. Tako je nasta la ideja za izradu
                                                                                          zdr a vlja kojima gravitira do 10.000  integrisanog  info r mati~kog  si-
                               Specijalisti porodi~ne medicine ~esto                      sta novnika ~ini stvari poprili~no ko -  stema koji }e na po seban na~in

                            su izlo`eni neargumentovanim pritiscima,                      mpleksnim. Pri tome treba dodati   spojiti sve elemente od kojih je
                                                                                          ne povoljnu obrazovnu strukturu u  izgra|en zdravstveni sektor u je-
                                 kako pacijenata tako i {ire javnosti                     ko joj specijalisti p o rodi~ne medici -  dinstvenu  funkcionalnu  cjelinu.
                                                                                          ne ~ine oko 60 posto date grupacije,  Tako }e biti olak{ano pra}enje pa-
                                                                                          a prestalih 40 posto su doktori sa {e -    cijenata kroz zdravstveni sistem i
                                                                                          stomje se ~ nom doedukacijom iz po-  pra vovremeno odlu~ivanje od str -
                                                                                          ro di~ne me dicine i specijalisti  a ne zdravstvenih profesionalaca, a
                                                       jalisti porodi~ne me dicine nisu sa -  dru gih grana sa doedukacijom iz

                     KUPRE[AK: Udru`enje doktora                                                                             da ne govorim o u{tedama i anali-
                                                         mo medikusi, ve} i homoekonomi -  po rodi~ne medi cine.
                     po rodi~ne medicine Republike Sr-                                                                       zama koje }e putem Izisa biti omo -
                                                        kusi {to predstavlja veliko opte  re -
                     p s ke ve} 13 godina u kontinuitetu                                                                     gu }ene.
                                                       }enje.                             DOZA: Kada su u pitanju svjetski
                     vo di politiku koja ima za cilj po zici -
                     o niranje porodi~ne medicine u ce -                                  trendovi u porodi~noj medicini,    DOZA: Na koji na~in Udru`enje
                     n t ru primarne zdravstvene za{tite.  DOZA: Koliko je doktora porodi~ne  gdje se nalaze RS i BiH?       u~estvuje u edukaciji doktora
                     Klju ~ne aktivnosti su ja~anje orga-  medicine u RS i da li je to dovoljno u                            porodi~ne medicine i koliko je
                     ni zacionih  kapaciteta  Udru`enja odnosu na broj pacijenata?        KUPRE[AK: Trudimo se da pri-       zna~ajna kontinuirana edukacija?
                     koje ima za cilj afirmaciju instituta                                sustvujemo svim va`nijim kongre-
                     po ro  d i~ne medicine. Druga aktiv- KUPRE[AK: Trenutno u zdrav-     sima me|unarodnog karaktera i      KUPRE[AK: Udru`enje ima jas -
                     no st je ste unapre|ivanje kompe-  stvenom sistemu Republike Srpske  donosimo u RS nove doktrinarne     nu viziju {ta je KME i permanentno
                     te ncija  sp e cijalista  porodi~ne
                                                                                                                             ula `e u edukaciju svojih ~lanova.
                     me dicine, ka ko u klini~kom, tako i
                                                                                                                             Ra zvili smo izvanrednu saradnju sa
                     u  up ra v lja ~ kom  pogledu,  putem        Dijagnosti~ko-terapijski vodi~i, kojih                     os talim esnafskim udru`enjima sa
                     or ganizovanja ko ngresa, radionica,                                                                    ko jima  svakodnevno  organizuje -
                     is tra`ivanja i sl. Tu je i stalna borba       ima 33, na savremen na~in nude
                                                                                                                             mo predava nja u cijeloj RS o tema -
                     za informisanje ja vnosti o zna~aju       instrumente za bezbjedan rad specijalista                     ma koje su zn a~ajne za un a pre|e-
                     po rodi~ne medici ne i njene isprav -                                                                   nje znanja i vje {tina. Razvili smo in-
                     ne percepcije. Za tim razvijanje pa -       porodi~ne medicine, kako sa klini~kog,                      stitut Dana po rodi~ne medicine
                     r tnerskih odnosa sa do nosiocima                   tako i sa pravnog aspekta                           koji organizuje mo ve} 12 puta za-
                     po liti~kih  odluka,  Mini s tar stvom
                                                                                                                             redom i koji je pr erastao u me |u -
                     zd ravlja i socijalne za { ti te RS i Fon-
                                                                                                                             na rodni skup i fes t ival porodi~ne
                     dom zdravstvenog os i guranja kao
                                                                                                                             me dicine. Tu je i 19. maj, Svjetski
                     klju~ za korekciju jav nih politika,  post oje 702 tima porodi~ne me dici -  stavove. U nau~nom smislu, izradili  dan porodi~ne medici ne. Dijagno-
                     kao i u~e{}e u aktivnostima radnih  ne. U odnosu na broj stanovnika,  smo veliki broj dijagnosti~ko-tera-  sti~ko-terapijski vodi~i, ko jih ima
                     grupa za izradu zakonskih i po dza-  kojih ima oko 1.150.000, broj timova  pijskih vodi~a koji su osnova za sa-  33, na savremen na~in nude in-
                     konskih akata te u izradi konce pata  je dovoljan, ali razu|enost tere na,  vremeno lije~enje i koji se redovno  strumente za bezbjedan rad sp eci-
                     za ugovore sa Fondom zdra v -     veliki morbiditetni okvir, stalna flu k-  a`uriraju.                  jalista porodi~ne medicine, ka ko sa
                     stvenog osiguranja. Tako|e, ve   o-  tuacija kadrova ka gradovima i ne-  Na taj na~in i sa dijagnosti~kog i sa  klini~kog, tako i sa pravnog a s -
                     ma je va`na aktivnost na me |u na -    rije{eno pitanje slu`be hitne  terapijskog aspekta veoma smo
                     rodnom planu.                                                                                           pekta.  B

           2
   1   2   3   4   5   6   7