Page 21 - Dnevna doza broj 5

Dnevna

Zna~aj generi~kih lijekova (II dio)

Generi~ki lijek se mo`e odrediti kao farmaceutski proizvod kojem su istekla patentna prava. Trenutkom

isteka patentne za{tite za odre|eni lijek, svaki drugi proizvo|a~ lijekova mo`e ga slobodno proizvoditi
kao zamjenski, generi~ki proizvod za originalni lijek, uz uvjet

orast potro{nje generi~kih lijekova vidljiv
je u svim drugim razvijenim zemljama,
tako da danas u EU najve}i udio ge- analiza
P neri~kih lijekova nalazimo u Velikoj Brita-
niji (65 posto) i Danskoj (51 posto). Udio
ge neri~kih lijekova u ukupnom tr`i{tu lijekova
u BiH iznosi oko 53 posto.
U jednom istra`ivanju koje je objavilo Evropsko
udru`enje generi~kih proizvo|a~a (EGA) pre-
zentirano je da 70 posto zemalja EU zakonski
odobrava generi~ku zamjenu, a u oko 20 posto
zemalja farmaceuti su obavezni zamijeniti ori-
ginalni lijek s generi~kim, ako je takav na ras -
polaganju. Takvu obavezu zovu “automatska
zamjena“.

Automatska zamjena

Paradoks je da usprkos sve ve}eg udjela gene ri -
~kih lijekova, koji su od 30 do 80 posto jeftiniji od
originalnih, tro{ak za lijekove na globalnoj razini i

d a lje raste. Ovaj se paradoks vjerovatno mo`e ob-
jasniti ~injenicama pove}ane dostupnosti lije kova
sve ve}em broju bolesnika (sa pro du ` e nim pro sje - liko zdravstveni tro{kovi nastave rasti sa da {njim
~ nim `ivotnim vijekom uz sve ve}i udio tempom, analiti~ari su predvi|aju bankrot si stema
hro ni ~ nih bolesti), da rastu zahtjevi i zdravstvene za{tite do 2020. godine.
o~ekiva nja ob ra zovanijeg dru{tva koje
`eli osigurati ra s po lo `ivost i dostupno - Vezani za stil `ivota

st najnovijih lijekova za sve gra|ane te
da se u{tede ostvarene na gene ri~kim U nastojanju da osvoje barem dio tr`i{ta, raste
lije kovima preusmjeravaju na pristup broj proizvo|a~a generi~kih lijekova {to rezul-

no vim, uglavnom biolo{kim, veoma tira mno{tvom paralela na tr`i{tu svake zemlje
skupim lije kovima. koja stremi smanjenju rastu}eg jaza izme|u
Tako prosje~na cijena jednodnevne te- koli~ine novca koji je na raspolaganju za lije-
rapije sa biotehnolo{kim lijekovima iz- kove i koli~ine novca koji je realno potreban.
nosi oko 45 dolara, a sa sintetskim Velik broj generi~kih paralela najuo~ljiviji je u
lijekovima oko 1,66 do lara. Glob alno, grupi lijekova koji su ve zani uz odre|eni stil `i -
tro{ak za lijekove raste go di { njom sto- v ota. To su prvens t ve no hipolipemici, antid e -
p om od osam do 10 posto, dok bruto presivi, ant ihipertenzivi i peroralni antidija be-
na c ionalni dohodak raste, a u nekim zemljama i tici.

Generička industrija pa da, znatno manjom stopom. Zato je za sve ze m- Razumljivo je da ovo mno{tvo parale la ote`ava
BiH reinvestira oko lje od vitalne va`nosti ostvariti dva najbitnija pre- rad ljekara koji se te{ko nose sa brojnim nazi-
d u vjeta neophodna za izgradnju od r `ivih zd rav- vima lijekova, ote`ava rad farmaceuta koji
15 posto prihoda s tvenih sistema: s jedne strane poti cati ko mpeti- imaju problem sa mno{tvom oblika i pakova-
tivno tr`i{te lijekova pove}anjem ud ela generi~kih nja koje bi trebali imati na policama svojih apo-
lijekova u ukupnoj potro{nji li jekova, a sa druge
Generička farmaceutska industrija kontinui- t eka, optere}uje regulativu i legislativu te
strane graditi i strate{ki potica ti odr`ivost farma-
rano i značajno investira u istraživanje i pr e dstavlja zna~ajno op tere}enje za farma-
ceutske industrije koja do pri nosi ekonomskom
razvoj, širenje znanja, uvođenje novih ceutsku kontrolu. S druge strane, s obzirom na
rastu i osigurava op}u do brobit.
tehnologija u poslovne procese, optimizira- to da generi~ki lijekovi om o gu}avaju ve}u do-
nje proizvodnog programa i plasman novih Farmaceutska industrija daje zemljama EU oko stupnost lijeka bolesnicima i osiguravaju pro-
proizvoda. Promicanje poticajnog poslov- 650 hiljada radnih mjesta, od toga 150 hiljada u gresivne u{tede u zdravstvenom sistemu i dalje
generi~koj industriji lijekova ili oko 700 kompa-
nog okruženja za razvoj industrije generi- se nastoji pove}ati udio generi~kih lijekova u
nija. U zemljama EU, gdje lijekovi sudjeluju sa
čkih lijekova čini jedan od temelja ukupnoj potro{nji lijekova uz po{tivanje prin-
pro sje~no 18 posto u ukupnim izdvajanjima za
dugoročno održivog zdravstvenog sistema cipa racionalne primjene.
svake države. Za uspjeh poslovnih zd ravstvo, generi~ka industrija lijekova zadovo-
projekata generičke industrije u BiH, koja lja va oko 50 posto tr`i{nih potreba (u pakovanji - Lisabonski ugovor zemalja EU iz 2007. go-
ma) lijekova uz samo 20 posto tro{kovnih
u prosjeku reinvestira čak 15 posto svojih dine definirao je strate{ki cilj: “Izgraditi
iz dvajanja za njih. Iako uti~e na sni`enje cijena
godišnjih prihoda, potrebna je podrška kompetitivnu i dinami~nu, na znanju teme-
ino vativnih lijekova, generi~ka industrija i poti~e
državnih institucija. ljenu ekonomiju svijeta koja }e osigurati
Takvo opredjeljenje u konačnici donosi inovativnu na razvoj novih skupih lijekova. Bez odr`ivi ekonomski rast s vi{e mogu}nosti za
nove investicije i nova radna mjesta koja generi~ke farmaceutske industrije, postoje}i zapo{ljavanje na boljim radnim mjestima“.
zdravstveni sistemi bili bi neodr`ivi.
su nam neophodna i koja su preduvjet eko- Ako je to cilj kojem te`imo, generi~ka far-
U nekim zemljama s ni`om tr`i{nom penetracijom
nomskog oporavka, ali i društva u cijelosti. maceutska industrija u BiH predstavlja naj-
generi~kih lijekova, naprimjer u Francuskoj, uk o- bolji primjer koji treba podr`ati. B

21