Page 21 - Dnevna doza broj 4
P. 21
Dnevna
manji stres, osje}aj beznade`nosti i sli~no. ideja. U tom slu ~aju ga treba promptno
Treba imati na umu, da su psihi~ke tegobe uputiti psi hijatru. Ukoliko nema suicidal- [ta je dobar dokaz
~esto skrivene, {to svjesno od strane paci- nih ideja ili ukoliko pacijent pru`a otpor za
jenta, {to podsvjesno. Pacijent uglavnom odlazak psihijatru, porodi~ni ljekar mo`e u medicini?
nije svjestan ozbiljnosti svog psihi~kog sam zapo~eti terapiju sa SSRI, ali uz zaka-
statusa, a pogotovo uticaja svog psihi~kog zivanje ~e{}ih kontrolnih pregleda, narav - ostoje razli~ite vrste dokaza u medicini.
stanja na somatske tegobe i ukupno no uz paralelnu somatsku dijagnostiku. Me|utim, svi dokazi u medicini nemaju
zdravlje. Nekada takvi pacijenti na knadno pristanu jednaku vrijednost zavisno od toga da li
da posjete psihijatra, ohrabreni efektom P su dokazi proizi{li iz bogatog iskustva,
terapije porodi~nog ljekara. To je nu`no
Da bi porodi~ni ljekar mogao uo~iti pro- da li su rezultat in vitro ili su rezultat klini~kih
kod slo`enijih psihi~kih poreme}aja kakvi
blem potrebno je da: ispitivanja koja se provode na ljudima. Svake
se vi|aju ~e{}e kod mladih pacijenata.
ima kontinuiran du`i kontakt s paci- godine se milijarde dolara potro{e za nepro- novosti
jentom, da bi bitno poznavao uslove Pra}enje terapije depresije se grubo dijeli vjerene medicinske terapijske postupke.
na dvije faze:
`ivota i rada pacijenta; Potreba za medicinskim dokazom nije nova. U
da pacijent ima povjerenje u ljekara, 18. stolje}u je James Lind upotrijebio koncept
Akutna faza: traje dvije do {est sed-
kako bi mogao re}i i neke okolnosti u objektivne provjere da bi usporedio {est lije-
mica. Ako pacijent ima nuspojave i
svom `ivotu koje }e biti od pomo}i pri kova koji su se tada koristili za lije~enje skor-
postavljanju dijagnoze, te{ko podnosi prvi lijek ili ako nema od- buta, bolesti koja je ubijala velik broj mornara
temeljit tjelesni pregled, jer iza do- govaraju}i terapijski odgovor u roku od na dugim putovanjima. Pokazao je da su
minantne psihijatrijske slike ~esto se {est sedmica, mo`e se dati lijek iz druge naran~e i limuni, za koje danas znamo da
farmakolo{ke grupe.
krije neka somatska bolest, npr. anemija sadr`e vitamin C, vrlo u~inkoviti lijekovi. Dok
kao posljedica okultnog krvarenja, ne- je kao brodski hirurg slu`io na brodu HMS Sa-
otkriveni dijabetes, maligne bolesti, Faza odr`avanja: ako postoji dobar te- lisbury, James Lind je 1747. godine okupio
popu{tanje srca, mo`dani udar ili prije - rapijski odgovor, nastavlja se davati lijek dvanaest oboljelih od skorbuta u sli~nom sta-
s ciljem da se sprije~e no ve depresivne
te}i mo`dani udar, hroni~ni koronarni si - diju bolesti, smjestio ih u isti dio broda i pobri-
epizode, i to ugla vnom do godinu dana.
ndrom, trovanje - bilo egzotok sinima ili nuo se da primaju istu osnovnu prehranu. To
Poslije naj ~e {}e ni je vi{e potreban, mada
metaboli~ki izazvanim endo to ksi ni ma, je bilo klju~no jer je tako za sve osigurao iste
bolesti {titne `lijezde i sli~no. tera pija po potrebi mo`e trajati mn o go po~etne uslove. Lind je nakon toga razvrstao
du`e, pet i vi{e god ina. Kod mladih ljudi,
Precipitiraju}i faktori za nastanak depresije mornare u parove kako bi primili jednu od {est
koji premo rbidno nisu imali psi hi ~k ih te-
naj~e{}e su: gubitak bliske osobe ili te{ka terapija koje su se tada koristile za lije~enje
goba, faza od r`avanja se naj ~e{ }e za v r {a -
bolest iste, usamljenost, socijalno-ekonom- skorbuta: jabukova~u, sumpornu kiselinu,
ski prob le mi, pojava akutne bolesti ili pr o - ocat, morsku vodu, mu{katni ora{~i} ili dvije
trahirana hroni~na bolest, nastanak tjelesne naran~e i limun. Citrusno vo}e je premo}no
invalidnosti, opadanje ko gnitivnih sposob- pobijedilo. Admiralitet je nakon toga zapovje-
nosti (naj~e{}e fiziolo{ki izazvano) i sli~no. dio da se svi brodovi opskrbe sokom od li-
Kada uo~i zna~ajno prisustvo psi hi ~kog op- muna, {to je dovelo do nestanka smrtonosnog
tere}enja, porodi~ni ljekar mora procijeniti skorbuta s brodova kraljevske mornarice do
koliko je to u nje govom domenu, a kada kraja 18. stolje}a.
treba pa cijenta poslati psihijatru. Za zada nu Od terapija koje je Lind analizirao, dotada{nja
procjenu treba koristiti „Beko vu skalu de- preporuka Kraljevskog udru`enja lije~nika
presije“ i „Bekovu skalu anksioznosti“, koju (engl. Royal College of Physicians) odnosila se
pacijent po punjava sam ili uz pomo} ljekara. na sumpornu kiselinu, dok je Admiralitet pred-
Prema rezultatima testa i depre sija i an- nost davao octu. Lindova objektivna provjera
ksioznost se dife re nciraju u tri stepena: pokazala je da su oba autoriteta pogrije{ila. S
blagi, umjereni i te{ki oblik depresije, odno- obzirom na to da uticajni autoriteti vrlo ~esto
sno anksioznosti. grije{e, pretjerano oslanjanje na mi{ljenja, na-
Selektivni inhibitori ponovne pohrane se- vike ili prethodnike umjesto na rezultate ob-
rotonina (SSRI) su antidep resivi koji su se jektivne provjere kontinuirano uzrokuje
pokazali kao ve oma djelotvorni i sigurni u ozbiljne probleme u zdravstvu. Zbog toga je
rukama porodi~nog ljekara. Ova vrsta an- va na kon {est mjese ci. Kod starijih pa ci- veoma va`no imati provjeren medicinski
je nata, zbog sp orijih metaboli~kih pro-
tidepresiva blokira ponovnu pohranu ne- dokaz. B
cesa, lije ~e nje naj ~e {}e traje godinu dana.
urotransmitera sero tonina i tako pove}ava
njegovu koncentraciju u mozgu. Seroto- Izvor:
nin regulira mi{i}nu kontrakciju, osje}aj Tre}i slu~aj http://dokaziumedicini.hr/djeluju-li-prehram-
boli, raspolo`enje i apetit. Izuzetno djelot- bena-vlakna-na-zatvor-stolice/. Dokazi u medi-
v ornim su se pokazali: fluoksetin (FLUSE- Pacijentica dolazi po redovnu tromjese~nu cini.
TIN®), escitalopram (CITALEA®), pa rokse- kardiolo{ku terapiju, u ~ijem je sastavu i an-
tin (DIPRESAN®) i se rtralin (SERTAN®). Do- tidepresiv DIPRESAN®.Me|utim, ovaj put ne
minantno de presivno stanje ne mo`e se `eli da pi{em DIPRESAN®. Za{to?
lije ~iti anksioliticima, ve} primarno an tide- Pacijentica mi odgovara: „Pa znate, uzimala
presivima uz eventualno doda te anksioli- sam ga 10 mjeseci. Tako se dobro osje}am,
tike. Ako po Bekovoj skali dominira an ksi- smirena sam, te{ ko se uzrujavam, nemam
oznost, pacijent se mo`e lije~iti anksioliti- konflika ta u porodici i na poslu i zato sam
cima, ali i antidepresivima. Porodi~ni ljekar prestala da ga uzimam ve} dva mje seca. I
treba odmah primijeniti SSRI kod blage i dalje se dobro osje}am. Mislim da mi vi{e
umjerene depresije uz pa ralelnu primjenu nije potreban.“ Mene je ovo obradovalo.
dijagnosti~kih pr ocedura za utvr|ivanje Zna~i DIPRESAN® je ostvario svoj o~ekivani
event u alne somatske bolesti. Pacijentu terapijski u~inak. Dogovorile smo se da mi
treba objasniti za{to je taj lijek potreban. se odmah obrati ako dobije sli~ne tegobe,
Treba ga upozoriti da to nije “~arobni kakve su bile one zbog kojih je ranije dobila
{tapi}” koji }e odmah dje lovati, nego tek DIPRESAN®. Terapija sa SSRI ostvarila je svoj
za tri sedmice do dva mjeseca. o~ekivani terapijski u~inak.
Kada je u pitanju te{ka depresija treba Pitam se ko je bio vi{e zadovoljan, paci-
prvo utvrditi da li pacijent ima suicidalnih jentica ili njena porodi~na ljekarka?! B
21