Page 19 - Dnevna doza broj 4

Dnevna

Porodi~na medicina je nosilac

zdravstvenog sistema

O zna~aju i ulozi porodi~ne medicine u zdravstvenom sistemu, mogu}im unapre|enjima i zna~aju
odr`avanja 1. kongresa doktora porodi~ne/obiteljske medicine BiH govori direktor
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo mr. med. sci. prim. dr. Fuad Husi}.

avna ustanova Dom zdravlja o cija zdravlja, zatim lije~enje te po- me dicine, bri gu o {kolskoj djeci preu- intervju
Ka ntona Sarajevo sa 10 organi- vratak pacijenata iz tercijarne fo rme zeli su lje kari porodi~ne medicine i DOZA: Govorili ste o nedostatku
za cionih jedinica najve}a je us - lije~enja pod nadzor timova po ro di - pedijatri. specijalizacija Va{ih ljekara u
J ta nova primarne zdravs tv e ne ~ne medicine. Lagano uv o | enje po- posljednje vrijeme. [ta je razlog
za {tite u BiH. O zna~aju i ulozi po ro - ro di~ne medicine u na{ zd ravstveni DOZA: Koliko JUDZKS posve}uje
tome?
di ~ne medicine u zdravstvenom sis - si stem startalo je 1997./1998. go dine. pa`nju edukaciji ljekara i
te mu, mogu}im unapre | e njima i Mo`emo re}i da je danas poro di~na
medicinskog osoblja?
zn a~aju odr`avanja 1. ko ngresa do - medicina za uzela ~vrsto mje sto u HUSI]: Taj problem je prisutan od
k tora porodi~ne/obit e ljske medici - ranije, pogotovo u velikim gr adskim
ne BiH govori direktor JU Dom Nijedan ljekar ne bi trebao sredinama. Naj~e{}i razlog je ~inje-
biti na birou, ka`e dr. Husi}
zd ravlja Kantona Sarajevo mr. med. nica da specijalizacija tr a je kao i {ko-

sci.prim.dr. Fu ad Husi}. lovanje, ~etiri do {est go dina. Nije
jednostavno ljekara is pr ofilirati u
DOZA: Za po~etak nam predstavite specijalistu. Smatram da se nijedan
Javnu ustanovu Dom zdravlja ljekar ne bi trebao prijavi ti na biro,
nego da svi od mah za po ~ nu pra k -
Kantona Sarajevo.
ti~ni rad. Jer, evo kod nas na po zicij -
a ma pneumo ftiziologa rade pe nzio-
HUSI]: Dom zdravlja Kanto na Sa- neri. Tako rje {avamo prob lem veli-
rajevo prakti~no u ovoj formi po- kog deficira kadra u ovoj ob la sti.
stoji od 1996. godine. Sastoji se od Specijaliza cije je potrebno pla nirati
devet organizacionih jedinica i d e- du goro~no.
sete, koja je raspore|ena unutar Do 2020. godi ne veliki broj specija-
de vet organizacionih jedinica po lista odlazi u pe n ziju. Bit }e to izne-
lo kalitetima. Od 1996. godine JU - nadna smjena ge neracija. Raspisali
D ZKS pripao je Kantonu Sarajevo, smo konkurs za 30 specijalizacija, 10
od kada je pod ingerencijama Mi- porodi~ne medi cine, a ostalo iz pe-
ni starstva zdravstva KS. Na{e orga- dijatrije, fizijat rije, radiologije, in-
ni zacione jedinice su u Trnovu, terne medicine, of tamologije, oto ri-
Ha d`i}ima, Novom Gradu, Novom nolaringologije i sl. Krajem 2018. go-
Sa rajevu, Centru, Starom Gradu, dine broj specijaliz acija bit }e po ve -
Vo go{}i, Ilija{u i na Ilid`i. Deseta je }an za 60 mjesta za JUDZKS.
sp ecijalisti~ko -konsultativna orga-
ni zaciona jedinica raspore|ena na
zdravstvenom sistemu. O to me svje - DOZA: Imate dosta prigovora na
de vet lokalnih zajednica. Postoji 89 do ~i i od r`avanje ovog 1. ko ngresa HUSI]:Edukacija je kontin u ir ana. U odredbe Zakona o javnim
lo kaliteta na kojima egzistira JU DZ okviru JUDZKS postoji ce n tar za na u -
ljeka ra porodi~ne medici ne BiH, na nabavkama?
KS, rasprostranjenih po cijelom po - ~no- nastavno ist ra`ivanje. Du`i vre-
koj emu o~ekujemo oko 1.000 go-
d ru~ju Kantona. menski period postoje pra kse gdje se
stiju. Kongres se odr`ava pod pokro-
viteljstvom Ministarstva ci vilnih
DOZA: Koliko je certificiranih i poslova BiH, a generalni sp o nzor je

akreditiranih timova porodi~ne na{a doma}a kompanija Bo snalijek. Do 2020. godine veliki broj

medicine? Bosnalijek sve vi{e post aje renomi- specijalista odlazi u penziju. Bit }e to
rana farmaceutska ku}a, ne samo u iznenadna smjena generacija

HUSI]: Ukupno je 207 certifi ci - BiH ve} i u svijetu i prepo znao je po-
ranih timova, a u toku je i proces ak - rodi~nu medicinu kao gla vnog no-
reditacije u skladu sa Pravilnikom sioca kretanja i o~uvanja zd ravlja vr{e edukacije o pre venciji, promociji HUSI]: Postoje odredbe Zako na o

Ag encije za akreditaciju FBiH. Naj ~e - pacijenata. zdravlja i lije ~enja pa cijenata. javnim nabavkama koje tre ba una-
{ }e su akreditovani timovi centara Provodi se i PAT pr ogram ed ukacije, prijediti, a pogotovo kad je up itanju
za mentalno zdravlje, a radi se i akre- DOZA: Kako je u okviru Javne koji daje {ansu ml adom lje karu da zdravstveni sistem gdje Za kon ne bi
di tacija 20 timova porodi~ne medi- ustanove regulirano lije~enje djece se godinu dana ed ucira i s ti~e isku- trebao omogu}avati zast oje u reali-
ci ne koji bi mogli zadovoljiti visoke i omladine? stvo {to mu om o gu}ava da se go- zaciji. To bi trebalo urediti na dr u ga -
sta ndarde akreditacije. dina edukacije pri z na kao rad u ~i ji na ~in uz analizu i prepo ruke od
HUSI]: Kada su u pitanju djeca {k - po rodi~noj medici ni, ukoliko se od - zd ravs t venih ustanova, jer one najb -
DOZA: Kakav je status porodi~ne o lskog uzrasta od sedam do 19 godi - lu~i na specijaliza ciju iz po ro di~ne o lje z n aju na koji na~in, gdje i {ta ne-
medicine u BiH? na, oni se lije~e u dispa nzeru za medicine. do st aje. Jo{ uvijek se dr `i mo toga da
{k olsku djecu. Ti dispanze ri su prven- Ed u kacija se vr{i i kroz simpozije i je od lu ~uju}a najni`a cijena, a ne
HUSI]: Porodi~na medicina je no- s t veno osmi{ljeni za k ontrole i obav- ko ngrese. Odlaske na ne ke kongr e - kva litet.
silac zdravstvenog sistema, po g - lja nje sistematskih pre gleda djece. se i edukacije moramo sa mi finan s - Najve}i prob lem u svoj ovoj pri~i je
otovo na primarnoj zdravstvenoj Oni postoje i posto jat }e i dalje, a ka - irati, naravno, uz sarad nju i po dr{ku taj {to ne pos toje standardi prema

za{titi. Prvi korak u sistemu je pr om - ko nema vi{e sp ecijalizacije {kolske farmaceutskih ku}a i kompa nija. kojima se tre ba i mora raditi. B

19