Page 17 - Dnevna doza broj 4

Dnevna

i psi hi~ki status pacijenta. znakova kod ina~e prisutne glavo- a tne pojave migrene (mu~nina, po v - preporu~eni lijek.
Dobro uzeta anamneza i fizikalni bolje ra }anje, fotofobija, fonofobija i sl). Da
pre gled usmjeravaju ljekara da dife - bi se postigao maksimalan efekat 5HT1-agonisti serotonina (npr. sum -
re ncira i isklju~i ostale vrste glavo - Tretman NO MIGRENA®, bitno je educirati pa- a triptan) obi~no se primjenjuju u tr -
bo lja. Ostale metode i dija gnostika ci jenta o pravilnoj primjeni: 1-2 film e nutku kad zapo~inje migrenski
s nalazima (EEG, CT, RTG) nisu speci - Lije~enje migrene podrazumijeva tablete na po~etku napada, odnosno na pad ili jo{ bolje za vrijeme aure. To
fi ~ne za migrenu, stoga vi{e slu`e za istodobnu primjenu vi{e terapeut- u auri ukoliko se radi o mi greni sa au - su lijekovi koji izazivanju su` e nje kr-
dif erencijalnu dijagnozu. skih metoda: rom. Ukoliko pacijent navede da mu v nih sudova mozga (vazoko n s tri k ci -
Ukoliko migrena ima jasne klini~ke Terapija lijekovima li jek nije djelovao ili je slabo djelovao, ju) i na taj na~in zau stavljaju napad.

ma nifestacije i uobi~ajen na~in is po- Promjena na~ina `ivota i pre- u ve}ini slu ~a je va u pozadini je po g - Pri primjeni ovih lijekova va `an je
lja vanja, dijagnosti~ka procedura je hrane re {an na~in primjene lijeka, stoga je op rez kod bolesnika koji boluju od
zn a~ajno redukovana. Me|utim, ~e - Suportivna psihoterapija, a po- vr lo bitno razgovarati sa pacijentom. is hemi~ke bolesti srca (preboljeli in-
s to su kod jednog pacijenta simpto - nekad i dubinska Ma ksimalna dnevna doza je ~etiri fa rkt ili angina pektoris) jer mogu iz -
mi kompleksniji pa je potrebna i Eventualna primjena alternativ- film tablete, a ukupna sedmi~na do - a zvati koronarni spazam, o{te}enja
do punska dijagnostika i pregledi nih metoda lije~enja (akupunk- za ne smije prije}i 10 film tableta. je tre, a lijek se ne preporu~uje za vri-
ko ji isklju~uju postojanje nekog org - tura). Za razliku od triptana ~ija se ponov - j e me trud no }e i dojenja. Ove lijeko -
a nskog oboljenja mozga (laborator - Lije~enje akutnog napadaja mi- na primjena ne preporu~uje kod po- ve ne treba kombinirati s drugim iskustva ljekara
i jske analize krvi, kolor-dopler krvnih grene provodi se analgeticima i no vljenog migrenoznog napada lije kovi ma i ne bi se smjeli koristiti
su dova vrata kao i TCD/transkranij a - NSAIL (acetilsalicilna kiselina, para- (pr eporuka je takvu migrenu tretira - kao pro filakti~ko sredstvo za mig -
l ni dopler/ krvnih sudova mozga, pr - cetamol, ibuprofen, ketoprofen i ti sa nekim obi~nim analgetikom), renu.Nu spojave upotrebe triptana
e gled oftalmologa, ORL specijaliste, dr.) i specifi~nim lijekovima (ergot- te rapija sa NOMIGRENOM® mo`e se su rije tke, ali mogu}e.

RTG sinusa i vratne ki~me, EEG /elek - alkaloidi i agonisti specifi~nih pri mijeniti ponovo. Svjetske prepo- Naj~e{}e se radi o osje }aju umora,

t roencefalografija/, a nerijetko i CT 5HT1-receptora). Upotreba opijat- ru ke potvr|uju da se rekurentne, vrtoglavici, omagli cama, pospano-
pr egled glave ili bolje MR pregled nih analgetika ograni~ena je zbog u~e stale migrenozne glavobolje tre- sti, bolovima i senza c ijama u prsima,
zb og odsustva zra~enja. ~estih ne`eljenih efekata. tiraju sa ergotaminskim kombinaci- bolovima u vratu.
jama, a ne sa triptanima. Pri vrlo ~estim napadajima migre ne

Glavne klini~ke situacije u ko- Ergot alkaloidi su efikasni u presi- Tako|er treba voditi ra~una o istovr - (ra~una se vi{e od tri atake mje se~no)
jima treba poslati bolesnika ne- jecanju migrenoznih napada. Tera- e menoj primjeni antimigrenika i an- pristupa se profilakti~kom lije~enju
urologu za daljnja ispitivanja su: pijski efekat im je dobar, isti ili bolji ti depresiva iz skupine SSRI. Kod svakodnevnim uzimanjem lijekova iz
1. Iznenadni po~etak glavobolja, i dugotrajniji od triptanskog. Obi - os oba koje istovremeno boluju od grupe beta-blokatora (npr. MATHA-
po prvi put u `ivotu ~ no sadr`e ergotamin-tartarat, koji mi grene i depresije (tre}ina pacijena - DOR®, me to prolol), tricikli~kim anti-

2. Atipi~ni simptomi i znaci koji je antagonist serotonina. ta sa epizodnim migrenama i polo vi - depresivima, inhibitorima kalcijevih
upu}uju na organsku glavobolju NOMIGREN®- kombinovani ergota - na pacijenata sa hroni~nim mi grena- kanala ili valproatima i sl. Ne treba
3. Patolo{ki znaci (npr. zastojna pa- mi nski preparat (kombinacija propi - ma) ne preporu~uje se istovremena po sebno na gla{avati da svako lije ~e -
pila) fe nazon + kofein + mekloksamin + primjena triptana i SSRI jer triptani nje mo ra biti pod stalnim nad zorom
4. Tok glavobolje koji je bez remi- ka milofin + ergotamin), ~ije ko m po - stu paju u interakcije sa SSRI, {to mo - lje ka ra, jer neadekvatna primjena lij -
sija na uobi~ajeno lije~enje nente djeluju sinergisti~ki u prekidu `e dovesti do pojave serotoni nskog e kova mo`e uzrokovati te{ke pore -
5. Pojava neurolo{kih simptoma i mi grenoznog napada, kao i na popr - sindroma te je NOMIG REN®, tako|er, me}aje. B

Koje antibiotike smiju uzimati dojilje?

e|u lijekovima koji se LAR®), an tituberkulotici, amino-
primjenjuju tokom do- gli kozidi.
jenja, antibiotici zauzi- 2. Antibiotici za koje nije u pot-
M maju posebno mjesto u pu nosti utvr|eno da uzrokuju novosti
smislu nedoumice da li prekinuti {te tne efekte, primjenjuju se
i nastaviti dojenje u toku anti- uz dozu opreza: fluorokinoloni
biotske terapije. S jedne strane, (CI PROL®), kotrimoksazol (ESBE-
ovakve nedoumice ~esto su pre- SUL®) i sulfonamidi, nitrof ura -
tjerane i uzrokuju izbjegavanje ntoin, tetraciklini, hloramfenikol.
neophodnog lijeka ili neoprav- 3. Antibiotici koji se ne prepo -
dan prekid dojenja. S druge st ra - ru ~uju tokom dojenja: metroni-
ne, neracionalno kori{tenje an ti- dazol.
biotika predstavlja potencijalni Za ve}inu infektivnih bolesti ma j -
rizik za dojen~e i za dojilju. Od ke postoje antibiotici koji ne}e
svih lijekova do jiljama se naj~e { - uzro kovati ne`eljena djelovanja
}e propisuju antibi otici {to je evi- kod dojen~eta. Potrebno je educi-
de ntno i u razvijenim zemljama, rati dojilju da nikada ne smije uzi-
kao i u zemljama u razvoju. U po- mati antibiotike na svoju ruku ve}
je dinim zemljama gdje post o je zna~i da }e svako dojen~e jed- obzirom na rizik koji an tibiotici je dino na preporuku ljekara.
banke mlijeka, dojiljama koje do- nako reagirati. Akademske insti- uzeti mlijekom mogu ostaviti na Tako|er, neophodno je podizati
niraju mlijeko nije dozvoljeno da tu cije u svijetu sakupljaju po da- dojen~e, antibiotici se dijele u tri svijest dojilja da ne trebaju preki-
uzimaju antibiotik tokom doj e - take o eventualnim {tetnim u~in- grupe: da ti dojenje na svoju ruku samo
nja. Veoma ~esto se ne`eljeni cima antibiotika u mlijeku {to 1. Antibiotici sigurni za prim j e - zb og neopravdanog straha ili ne-
efekti uzrokovani anti biotikom u predstavlja osnovu za pripremu nu: cefalosporini svih genera cija, zna nja o antibiotskoj terapiji. B
maj~inom mlijeku ne prijavljuju, adekvatnih vodi~a za majke doji- npr. cefaleksin (CE P HABOS®), am - Izvor:
{to ne zna~i da su, uk oliko se ne lje i primjenu antibi o tika tokom o ksicilin (AMOXIBOS®), amoksici- https://www.racgp.org.au/afp/20
zna za ne`eljene efe kte, antibio- dojenja. Teoretski, svi lijekovi im - lin+ kla vulanska kiselina (DUO C- 1109/43841,
tici sigurni za primjenu. Ne`eljeni a ju potencijal da mli jekom dos - LAV®), ma krolidi: azitromicin (AZ- https://www.ncbi.nlm.nih.gov/
efekat kod jednog dojen~eta ne piju u organizam do je n ~e ta. S OMEX®), kla ritromi cin (MONO C - pmc/articles/PMC1742963/

17