Page 18 - Dnevna doza broj 8
P. 18
DnevnaDoza
intervju
Lijepo je kada se čovjek budi zadovoljan, ostaje takav
tokom dana i odlazi na počinak, ističe Ibrahimagić
Mozak i duša bi, u mislećih
individua, trebali biti jedno
Uspješni neurolog, ali i prozaist, pjesnik i putopisac, prof. dr. Omer Ć. Ibrahimagić, za Dnevnu dozu govori
o svom odnosu prema književnosti i medicini te kako naći balans između objektivnog i subjektivnog.
rof. dr. Omer Ć. Ibrahimagić je (Bošnjačko pjesništvo od 1990. do nih urednica/urednika odabralo je (naravno, ako je kvalitetna) od-
ljekar, prozaist, pjesnik, puto- naših dana, Zagreb, 2012.)“. Proš- moje priče, pjesme i/ili putopise vodi u neke druge dimenzije, za
pisac. Rođeni Tuzlak, uspješni le godine, njegova zbirka pjesama za prostore svojih kreacija. Njima koje ne treba viza i u kojima nas
P je neurolog zaposlen na Kli- „Pogled na moj svijet“, dobila je nije bilo važno to što sam ljekar i oficiri sigurnosti ne pregledaju na
nici za neurologiju Univerzitetskog nagradu „Fondacije za izdavaštvo univerzitetski profesor. Tražili su prelazima između refrena. Pisanje
kliničkog centra u Tuzli i profesor BiH“ koja je zvanično predstavljena posvećenost, kvalitet i preciznost poezije je stalno postavljanje libe-
Univerziteta u Tuzli. Publicirao je u junu ove godine u Tuzli. U inter- ispod kojih mogu potpisati svoje le kojom se samjeravam, dovode-
stotinjak radova iz oblasti medicine vjuu za Dnevnu dozu, prof. dr. Ibra- ime. Isto tako je i sa medicinom. I ći riječi u normalu. „Manje je više“
u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. himagić otkriva kakva je veza iz- ona zahtijeva posvećenost, kvalitet i „Pisanje je vještina brisanja“ – sa-
Međutim, osim što su objavlje- među mozga i riječi, kako slušanja i preciznost. I da, možda će zvuča- vjeti su na koje se često podsjetim
ni njegovi stručni radovi i njegove i čitanja poezije utiču na mozak, te ti čudno. Nisam se trudio poveza- prilikom harčenja olovke i papira.
pjesme, priče i putopisi objavljeni čime to hranimo naše misli i kako ti ljubavi prema medicini i književ- Ko zna, možda sam dijelom baš
su u oko 80 bosanskohercegovač- to utiče na zdravlje. nosti. Naprosto, to nije bilo nužno zbog tih unutrašnjih korekcija i sa-
kih i inozemnih časopisa, listova – umnogome su to dva odvojena mokritičnosti ponio brojne literar-
i portala. Autor je nekoliko knjiga svijeta. ne nagrade u državi i inozemstvu.
DD: Objavili ste svoje pjesme, priče
i dobitnik prestižnih nagrada kao
što su „Mak Dizdar“ (za najbolju i putopise u bh. i inostranim časopi- DD: Kako slušanje i čitanje poezije DD: Čime mi danas hranimo svo-
zbirku pjesama), Fondacije za iz- sima, listovima i portalima. Postoji li utiču na mozak? je misli? Da li to i kako utiče na naše
davaštvo (za najbolju knjigu), te veza između ljubavi prema medicini i zdravlje?
„Simha Kabiljo“, „Dr. Esad Sadiko- ljubavi prema književnosti? IBRAHIMAGIĆ: Slušanje po-
vić“ (u dva navrata), „Marko Marti- ezije (naravno, ako je kvalitetna) IBRAHIMAGIĆ: Uglavnom ploš-
nović Car“, lista Večernje novine i IBRAHIMAGIĆ: Pišem i publi- djeluje poput milovanja lica vla- nošću, himbom i permanentnim
udruženja Mladi Muslimani (za ciram od konca srednje škole. Do tima proljetne pokošene trave. Ili strahovima od drugih i drugačijih.
najbolje priče). Antologiziran u: sada se to ponovilo na gotovo 80 kao prvi gutljaji vode sa hladnog Zato danas evidentiramo primi-
„Antologija bošnjačke pripovijetke različitih literaturnih mjesta. Veseli planinskog hajra, sručeni u hala- tivce i zombije u našim komšiluci-
1900.-2003.“ i „Zašto tone Venecija me što je gotovo 80 različitih glav- pljiva usta žednoga. Čitanje poezi- ma, ali i sami počinjemo strahovi-
18