Page 25 - Dnevna doza broj 10
P. 25

DnevnaDoza






               primjenjuju orijentacijski testo-
               vi kognitivnih sposobnosti (Mi-
               ni Mental State Examination,  Antidementive pacijenti trebaju
               test crtanja sata). Stepen ko-
               gnitivnog oštećenja najčešće se  koristiti već sa pojavom prvih simptoma

               kvantificira jednostavnim i br-
               zim testom (MMSE): blaga de-      Pošto je demencija progresivna    na daljnji tretman. U posljednje   pacijenti trebaju početi koristiti
               mencija (skor 20-27), umjerena    bolest, što ranije prepoznavanje   vrijeme imamo nagli porast bro-  već sa pojavom prvih simptoma.
               (skor 10-20), teška (skor < 10).  i liječenje doprinosi boljem  kva-  ja dijagnostikovanih demencija,   Poboljšanje kvaliteta života i odr-
            2.   Laboratorijske pretrage (biohe-  litetu života pacijenta i njegove   što ne znači da je povećan broj   žavanje pokretljivosti pomaže i
               mijske, serološke).               porodice.                         oboljelih, već prepoznatih. Na   oboljeloj osobi i njenom  njego-
            3.  CT ili MR mozga.                 Porodična medicina ostvaru-       to je uticalo neminovno starenje   vatelju.
            4.   Lumbalna punkcija.              je prvi kontakt sa pacijentom i   stanovništva u našoj zemlji, ali   Pokazalo se da MEMENTO®  (me-
                                                 trebalo bi da se demencija rano   i kontinuirana edukacija, kako   mantin) na pacijente djeluje ve-
            Liječenje bolesti                    prepoznaje, već na tom nivou.     profesionalaca u zdravstvu, ta-  oma pozitivno i da je taj pozitivni
                                                 Na osnovu auto- i heteroana-      ko i stanovništva, zatim primjeri   efekat puno izraženiji ako se lijek
            Psihofarmakoterapija osoba stari-    mnestičkih podataka, kliničkog    dobre prakse te dostupnost od-   počne uzimati što prije. Zato je            iskustva ljekara
            je životne dobi prilično je složena   pregleda i brzih testova može    govarajuće terapije, prije svega   od ključne važnosti rano prepo-
            i zahtijeva poznavanje farmakodi-    se posumnjati na demenciju i      memantina koji je uvršten na     znavanje Alzheimerove bolesti,
            namike, farmakokinetike, neželje-    uputiti nadležnim specijalisti-   pozitivnu listu lijekova ZZO.    rano započinjanje, kao i pravi iz-
            nih djelovanja i interakcija psiho-  ma psihijatrima ili neurolozima   Lijekove iz grupe antidementiva   bor farmakoterapije.
            farmaka, ali i drugih lijekova.
            Odmah po otkrivanju bolesti, paci-
            jent će dobiti terapiju kako bi duže   demencije, u praksi najčešće pro-  i teškim oblikom Alzheimerove bo-  ma, terapija se može kombinova-
            ostao pokretan i funkcionalan. U   pisujem memantin. Sa BOSNA-        lesti. Istovremeno, primjena lijeka   ti sa antidepresivima, pri čemu je
            skladu sa dijagnozom, oboljelom    LIJEKOVIM memantinom stekla        smanjuje ostale troškove liječenja   escitalopram (CITALEA®) prvi te-
            od Alzheimerove bolesti će se pro-  sam odlično iskustvo. MEMENTO®    i svakodnevnog nadzora/njege pa-   rapijski izbor kod pacijenata sa
            pisati farmakološko liječenje sa an-  usporava progresiju demencije,   cijenata te značajno reducira po-  udruženom depresijom i somat-
            tidementivima.                     povećava samostalnost pacijenta,   trebu za hospitalizacijom.         skim oboljenjima, jer pokazuje mi-
            Kod blagih i umjerenih demenci-    prolongira period neovisnosti i do-  Kako se radi o starijim pacijentima,   nimalan rizik od interakcija sa lije-
            ja koriste se inhibitori acetilkoli-  bro se podnosi, uz visok stepen sa-  koji najčešće imaju pridružene ko-  kovima koji su dio terapije njihove
            nesteraze donepezil, rivastigmin   radnje sa pacijentom.              morbiditete sa pratećom hronič-    osnovne bolesti.
            ili  galantamin koji povećavaju do-  U mogućnosti sam posljednjih ne-  nom terapijom, vrlo značajno je da   Nerijetko se jave i psihotički simp-
            stupnost acetilkolina, neurotran-  koliko godina da se uvjerim koli-  MEMENTO® pokazuje dobar sigur-     tomi (halucinacija, sumanute ide-
            smitera koji nedostaje kod svih    ko MEMENTO® poboljšava kogni-      nosni profil te izuzetno nizak po-  je...), kada se koriste antipsihotici
            demencija.                         tivne funkcije i reducira smetnje u   tencijal za  potencijal interakcija sa   (LUMINEL®) i anksiolitici (BOSA-
            Kako se pacijenti uglavnom javlja-  ponašanju udružene sa demenci-    drugim lijekovima.                 URIN®), zbog miorelaksirajućeg
            ju u umjereno teškoj ili u teškoj fazi   jom,  kod pacijenata sa umjerenim   Kod pojave depresivnih simpto-  učinka.  B



                                Moždani mikrobiom - herpes virusi bi mogli


                           imati značajnu ulogu kod Alzheimerove bolesti?



                  straživači već dugo sumnjaju da patogeni
                  mikroorganizmi mogu doprinijeti nastan-
                  ku i progresiji Alzheimerove bolesti (AB).
              IPrema navodima nedavne studije objav-
               ljene u časopisu Neuron, virusi bi mogli igrati
               važnu ulogu u razvoju AB. Mozak pacijenata
               sa AB sadrži velike nivoe dva soja humanog
               herpes virusa, herpes viruse 6A i 7, koji su u
               mozgu zahvaćenom AB pronađeni u dvostru-
               ko većim količinama u odnosu na mozak oso-
               ba koje nisu bile zahvaćene ovom bolešću.
               Studija objašnjava komplikovanu mrežu veza
               između viroma udruženog sa AB sa moleku-
               larnim, kliničkim i neuropatološkim karakte-
               ristikama kasnije nastale bolesti, integrirajući
               genomske, transkriptomske, proteomične i
               patohistološke podatke dobijene autopsi-
               jom više od 1.400 uzoraka moždanog tkiva     promjene u mozgu pacijenata s AB uzrokuju   skupova podataka, te „povećala kredibilitet“
               četiri regije ljudskog mozga. Detaljna genet-  povećanu podložnost ovim virusima ili infek-  prethodnih teorija koje su povezivale infek-
               ska analiza otkriva da herpes virusi stupaju   cija ovim virusima doprinosi porastu rizika   tivne bolesti i AB. Alzheimerova bolest nije
               u interakciju sa mnogim humanim genima  obolijevanja od AB. Moguće veze i uloge mi-      zarazna, ali ukoliko se potvrdi da virusi ili
               koji su odranije povezani sa AB, uključujući i   kroorganizama i AB razmatraju se već dece-  druge infekcije imaju ulogu u nastanku ove
               indukciju APBB2, APPBP2, BIN1, BACE1, CLU,   nijama, ali prethodna istraživanja nisu mogla   bolesti, to bi moglo otvoriti put ka pronala-
               PICALM i PSEN1 pod uticajem HHV-6A.          objasniti tu vezu. Ovo je prva studija koja je   sku nove antivirusne ili imunološke terapije
               Istraživači uzdržano ističu da ne znaju da li   pružila dokaze zasnovane na osnovu brojnih   za liječenje ili prevenciju bolesti.  B

               Izvori:   Readhead B. et al. (2018). Multiscale Analysis of Independent Alzheimer’s Cohorts Finds Disruption of Molecular, Genetic, and Clinical Networks by Human
                     Herpesvirus. Neuron, 99: 64–82.


                                                                                                                                                             25
   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30