Page 25 - Dnevna doza broj 10
P. 25
DnevnaDoza
primjenjuju orijentacijski testo-
vi kognitivnih sposobnosti (Mi-
ni Mental State Examination, Antidementive pacijenti trebaju
test crtanja sata). Stepen ko-
gnitivnog oštećenja najčešće se koristiti već sa pojavom prvih simptoma
kvantificira jednostavnim i br-
zim testom (MMSE): blaga de- Pošto je demencija progresivna na daljnji tretman. U posljednje pacijenti trebaju početi koristiti
mencija (skor 20-27), umjerena bolest, što ranije prepoznavanje vrijeme imamo nagli porast bro- već sa pojavom prvih simptoma.
(skor 10-20), teška (skor < 10). i liječenje doprinosi boljem kva- ja dijagnostikovanih demencija, Poboljšanje kvaliteta života i odr-
2. Laboratorijske pretrage (biohe- litetu života pacijenta i njegove što ne znači da je povećan broj žavanje pokretljivosti pomaže i
mijske, serološke). porodice. oboljelih, već prepoznatih. Na oboljeloj osobi i njenom njego-
3. CT ili MR mozga. Porodična medicina ostvaru- to je uticalo neminovno starenje vatelju.
4. Lumbalna punkcija. je prvi kontakt sa pacijentom i stanovništva u našoj zemlji, ali Pokazalo se da MEMENTO® (me-
trebalo bi da se demencija rano i kontinuirana edukacija, kako mantin) na pacijente djeluje ve-
Liječenje bolesti prepoznaje, već na tom nivou. profesionalaca u zdravstvu, ta- oma pozitivno i da je taj pozitivni
Na osnovu auto- i heteroana- ko i stanovništva, zatim primjeri efekat puno izraženiji ako se lijek
Psihofarmakoterapija osoba stari- mnestičkih podataka, kliničkog dobre prakse te dostupnost od- počne uzimati što prije. Zato je iskustva ljekara
je životne dobi prilično je složena pregleda i brzih testova može govarajuće terapije, prije svega od ključne važnosti rano prepo-
i zahtijeva poznavanje farmakodi- se posumnjati na demenciju i memantina koji je uvršten na znavanje Alzheimerove bolesti,
namike, farmakokinetike, neželje- uputiti nadležnim specijalisti- pozitivnu listu lijekova ZZO. rano započinjanje, kao i pravi iz-
nih djelovanja i interakcija psiho- ma psihijatrima ili neurolozima Lijekove iz grupe antidementiva bor farmakoterapije.
farmaka, ali i drugih lijekova.
Odmah po otkrivanju bolesti, paci-
jent će dobiti terapiju kako bi duže demencije, u praksi najčešće pro- i teškim oblikom Alzheimerove bo- ma, terapija se može kombinova-
ostao pokretan i funkcionalan. U pisujem memantin. Sa BOSNA- lesti. Istovremeno, primjena lijeka ti sa antidepresivima, pri čemu je
skladu sa dijagnozom, oboljelom LIJEKOVIM memantinom stekla smanjuje ostale troškove liječenja escitalopram (CITALEA®) prvi te-
od Alzheimerove bolesti će se pro- sam odlično iskustvo. MEMENTO® i svakodnevnog nadzora/njege pa- rapijski izbor kod pacijenata sa
pisati farmakološko liječenje sa an- usporava progresiju demencije, cijenata te značajno reducira po- udruženom depresijom i somat-
tidementivima. povećava samostalnost pacijenta, trebu za hospitalizacijom. skim oboljenjima, jer pokazuje mi-
Kod blagih i umjerenih demenci- prolongira period neovisnosti i do- Kako se radi o starijim pacijentima, nimalan rizik od interakcija sa lije-
ja koriste se inhibitori acetilkoli- bro se podnosi, uz visok stepen sa- koji najčešće imaju pridružene ko- kovima koji su dio terapije njihove
nesteraze donepezil, rivastigmin radnje sa pacijentom. morbiditete sa pratećom hronič- osnovne bolesti.
ili galantamin koji povećavaju do- U mogućnosti sam posljednjih ne- nom terapijom, vrlo značajno je da Nerijetko se jave i psihotički simp-
stupnost acetilkolina, neurotran- koliko godina da se uvjerim koli- MEMENTO® pokazuje dobar sigur- tomi (halucinacija, sumanute ide-
smitera koji nedostaje kod svih ko MEMENTO® poboljšava kogni- nosni profil te izuzetno nizak po- je...), kada se koriste antipsihotici
demencija. tivne funkcije i reducira smetnje u tencijal za potencijal interakcija sa (LUMINEL®) i anksiolitici (BOSA-
Kako se pacijenti uglavnom javlja- ponašanju udružene sa demenci- drugim lijekovima. URIN®), zbog miorelaksirajućeg
ju u umjereno teškoj ili u teškoj fazi jom, kod pacijenata sa umjerenim Kod pojave depresivnih simpto- učinka. B
Moždani mikrobiom - herpes virusi bi mogli
imati značajnu ulogu kod Alzheimerove bolesti?
straživači već dugo sumnjaju da patogeni
mikroorganizmi mogu doprinijeti nastan-
ku i progresiji Alzheimerove bolesti (AB).
IPrema navodima nedavne studije objav-
ljene u časopisu Neuron, virusi bi mogli igrati
važnu ulogu u razvoju AB. Mozak pacijenata
sa AB sadrži velike nivoe dva soja humanog
herpes virusa, herpes viruse 6A i 7, koji su u
mozgu zahvaćenom AB pronađeni u dvostru-
ko većim količinama u odnosu na mozak oso-
ba koje nisu bile zahvaćene ovom bolešću.
Studija objašnjava komplikovanu mrežu veza
između viroma udruženog sa AB sa moleku-
larnim, kliničkim i neuropatološkim karakte-
ristikama kasnije nastale bolesti, integrirajući
genomske, transkriptomske, proteomične i
patohistološke podatke dobijene autopsi-
jom više od 1.400 uzoraka moždanog tkiva promjene u mozgu pacijenata s AB uzrokuju skupova podataka, te „povećala kredibilitet“
četiri regije ljudskog mozga. Detaljna genet- povećanu podložnost ovim virusima ili infek- prethodnih teorija koje su povezivale infek-
ska analiza otkriva da herpes virusi stupaju cija ovim virusima doprinosi porastu rizika tivne bolesti i AB. Alzheimerova bolest nije
u interakciju sa mnogim humanim genima obolijevanja od AB. Moguće veze i uloge mi- zarazna, ali ukoliko se potvrdi da virusi ili
koji su odranije povezani sa AB, uključujući i kroorganizama i AB razmatraju se već dece- druge infekcije imaju ulogu u nastanku ove
indukciju APBB2, APPBP2, BIN1, BACE1, CLU, nijama, ali prethodna istraživanja nisu mogla bolesti, to bi moglo otvoriti put ka pronala-
PICALM i PSEN1 pod uticajem HHV-6A. objasniti tu vezu. Ovo je prva studija koja je sku nove antivirusne ili imunološke terapije
Istraživači uzdržano ističu da ne znaju da li pružila dokaze zasnovane na osnovu brojnih za liječenje ili prevenciju bolesti. B
Izvori: Readhead B. et al. (2018). Multiscale Analysis of Independent Alzheimer’s Cohorts Finds Disruption of Molecular, Genetic, and Clinical Networks by Human
Herpesvirus. Neuron, 99: 64–82.
25