Page 9 - Dnevna doza broj 10

DnevnaDoza

betes) nisu pruženi visoko kvalitet- je nose još veću težinu s obzirom
ni dokazi koji bi razriješili pitanje na kvalitetan dizajn studije. Studi-
ukupnog benefita upotrebe PSU u ja je provedena na velikom broju
terapiji dijabetesa, dok su postoje- pacijenata, uz dug period praće-
će studije nudile veliki broj opreč- nja. Oba lijeka su bila maskirana, a
nih stavova. CAROLINA studija je saradnja pacijenata pri uzimanju
trenutno najveća studija kardio- lijeka procentualno velika. Jedan
vaskularnih ishoda sa direktnim od nedostataka studije je taj što
poređenjem PSU sa dipeptidil se ne može sa sigurnošću potvr-
peptidaza-4 (DDP-4) inhibitorima. diti da se karakteristike lijekova is-
Sudeći prema dizajnu i statističkoj pitane u studiji mogu prenijeti na
snazi studije, njeni rezultati pruža- ostale lijekove iz skupina DDP-4I
ju jedinstvenu perspektivu po pi- i PSU. Također, važno je reći da je
tanju kardiovaskularnih ishoda pri upotreba antidijabetika kao mo-
upotrebi ova dva često korištena noterapije u praksi izuzetno rijet-
tipa lijekova. Glavni cilj studije bio ka te da se studija nije upuštala u
je utvrditi potencijalni kardiova- moguće interakcije ovih lijekova zanimljivosti
skularni uticaj DDP-4 inhibitora li- sa drugim antidijabeticima. I dru-
nagliptina na velike neželjene kar- gi autori (Patorno i sar., 2019.) su
diovaskularne ishode u odnosu na nezavisnim ispitivanjima potvrdi-
glimepirid, PSU nove generacije. li rezultate ove studije, a kada je u
U studiji je učestvovalo 6.033 pa- pitanju rizik od kardiovaskularnih
cijenta sa prosječnim trajanjem događaja, predviđeni HR iznosio
dijabetesa od 6,2 godine. Većina je 0,91 (CI 0,79–1,05), dok je stvar-
pacijenata je prije početka studi- na vrijednost u CAROLINA studiji
je bila tretirana samo sa metfor- iznosila 0,91 (0,78–1,06).
minom. Srednje vrijednosti HbA1c Nadalje, CARMELINA studija (Car-
na početku studije iznosile su 7,2 diovascular and Renal Microvascu- Dijabetes tipa 1 se
posto i pokazalo se da su obje vr- lar Outcome Study with Linaglip- dijagnosticira i do 60. godine
ste terapije održavale vrijednosti tin) provedena na 7.000 pacijenata
na tom ili nižem nivou tokom ci- sa T2DM, a koja je za cilj imala da
jele studije. Kada je u pitanju pri- uporedi linagliptin sa plecebom, ijabetes tipa 1 obično se ke karakteristike grupe dijagno-
marni cilj studije, pokazalo se da nije pokazala razliku između rizi- smatra bolešću djece i sticirane sa dijabetesom tipa 1 u
ne postoji značajna razlika između ka od kardiovaskularnih događa- mlađih odraslih. Genetska dobi 31-60 godina slične su kli-
lijekova kada je u pitanju mjereno ja između linagliptina i placeba. Dpodložnost za razvoj dija- ničkim karakteristikama grupe
vrijeme do kardiovaskularnih do- Neutralan kardiovaskularni efekt betesa tipa 1 u mlađoj dobi do- u kojoj je dijagnoza postavljena
gađaja, uključujući i nefatalne in- linagliptina u CARMELINA studiji i bro je definirana i ne predstavlja prije 30. godine života. Kod oso-
farkte miokarda ili moždane uda- nedostatak razlike u kardiovasku- predispoziciju za nastanak dija- ba dijagnosticiranih u dobi 31-
re. Također, nije dokazana razlika larnom riziku između linagliptina betesa tipa 2. Nije bilo poznato 60 godina kliničke karakteristike
u ukupnoj smrtnosti niti u broju i glimepirida u CAROLINA studiji koliko često genetska podlož- dijabetesa tipa 1 razlikuju se od
hospitalizacija zbog otkazivanja potvrđuje i neutralan ukupni efekt nost tipu 1 dijabetesa vodi ka onih kod dijabetesa tipa 2, a ka-
srca. Rezultati CAROLINA studi- glimepirida (MELPAMID®). B njegovom dijagnosticiranju u rakterizira ih: niži ITM (27,4 kg/
dobi starijih od 30 godina pa m2 [95 posto CI 26,7–28,0] nasu-
je u ovoj presječnoj (eng. cro- prot 32,4 kg/m2 [32,2–32,5]; p <
ss-sectional) studiji objavljenoj 0,0001), veća vjerovatnoća da će
u časopisu The Lancet ispitivana morati koristiti inzulin u prvoj
učestalost i fenotip dijabetesa godini nakon postavljanja dija-
tipa 1, koji se javlja kao rezultat gnoze (89 posto [476/537] na-
visoke genetske podložnosti u suprot šest posto [648/11 696];
prvih šest decenija života. Čak p < 0,0001) te veća vjerovatnoća
13.250 (3,5 posto) od 379.511 ulaska u dijabetičku ketoacidozu
bijelaca evropskog porijekla u (11 posto [61/537] nasuprot 0,3
UK Biobank oboljelo je od di- posto [30/11.696]; p < 0,0001).
jabetesa u prvih šest decenija Genetska podložnost dijabe-
života. Identificirano je 1.286 tesu tipa 1 rezultira razvojem
dodatnih slučajeva dijabetesa u inzulin-ovisnog dijabetesa, koji
polovini populacije sa visokom nije povezan sa pretilošću i koji
genetskom podložnošću tipu 1 postaje klinički manifestan u pr-
dijabetesa u odnosu na polovinu vih šest decenija života. Rezul-
populacije sa niskom podložno- tati studije naglašavaju težinu
šću. U vrijeme postavljanja di- prepoznavanja dijabetesa tipa
jagnoze, ovi genetski definirani 1 nakon 30. godine života, zbog
slučajevi dijabetesa tipa 1 nalaze rastuće prevalencije dijabetesa
se u svim starosnim skupinama: tipa 2 u pozadini. Propuštanje
537 dijagnosticiranih osoba dobi pravovremenog dijagnostici-
31-60 godina predstavlja četiri ranja kasnog dijabetesa tipa 1
posto (537/12.233) svih slučaje- može imati ozbiljne posljedice,
va dijabetesa dijagnosticiranih jer takvi pacijenti brzo razviju
nakon 30. godine života. Klinič- inzulinsku ovisnost. B

Izvori: Thomas N.J. et al. (2018). Frequency and phenotype of type 1 diabetes in
the first six decades of life: a cross-sectional, genetically stratified survival
analysis from UK Biobank. The Lancet Diabetes & Endocrinology.
6 (2): 122-129.

9