Page 6 - Dnevna doza broj 4

Dnevna

O~ekuju se zna~ajni zaklju~ci Kongresa

O tome ~ime se rukovodio Nau~ni odbor 1. kongresa doktora porodi~ne/obiteljske medicine

prilikom izbora tema Kongresa govori prof. dr. Larisa Gavran.

lanica Nau~nog odbora 1. kongresa dok- do bojskog i Srednjobosanskog kantona. Zn a ~a -
t o ra porodi~ne/obiteljske medicine je Kontinuirana jan dio na{ih aktivnosti predstavlja i rad sa stu-
medicinska dentima Zdravstvenog i Medicinskog fakulte ta
prof. dr. Larisa Gavran, koja je i na ~elu Ed -
razgovor U razgovoru za Dnevnu Dozu govori o tome ~i - svakog DOZA: Mo`ete li posebno ista}i neki od
edukacija je
^ u kativnog centra Doma zdravlja Zenica.
na oba ciklusa studija.
i obaveza
doktora,
me su rukovodio Odbor prilikom izbora tema
isti~e
Ko ngresa te zna~aju i obavezi kontinuirane ed -
projekata koje ste radili u sklopu ECPOM-a?
prof.dr.
u kacije ljekara i medicinskog osoblja.
Gavran
GAVRAN: Trenutno se u na{em ECPOM zav r -
DOZA:[ta je Nau~ni odbor, ~iji ste ~lan,
{io projekat obuke Kontinuirane medicinske
opredijelilo u izboru tema Kongresa?
ed ukacije za procjenu i upravljanje rizicima od
kardiovaskularnih bolesti - CVRAM, ~iji je dona-
GAVRAN: Nau~ni odbor pri odabiru tema ruk - tor Vlada [vicarske, a implementator Zavod za
o vodio se s jedne strane potrebom da se na Ko - ja vno zdravstvo Federacije BiH. Iz ove oblasti
ngresu diskutiraju teme koje se kao naj~e{}i ed uciralo se 70 posto timova porodi~ne/obit e -
zd ravstveni problemi javljaju u svakodnevnoj lj ske medicine sa podru~ja ZDK i SBK te koji su
pra ksi doktora obiteljske medicine u BiH, a sa dr - tom prilikom pored predavanja, dobili i bro {ure
uge strane nisu dovoljno sistemski ujedn a ~e ne za pacijente i osam vodi~a koji }e im po m o }i u
zbog nedostataka zvani~nih nacional nih prepo - sva kodnevnom unapre|enju rada iz ob la sti ka -
ruka. Teme ovog Kongresa su Zd ravstveni pro b - r diovaskularnog menad`menta.
l e mi starijih pacijenata; Djeca i adolescenti –
p r e vencija i bolesti; Efekti za ga | e nja zraka na zd r - Zahvala Bosnalijeku DOZA: Koliko je kontinuirana edukacija i
a vlje; Kvalitet menad`menta hro ni~nih bolesti; In- razmjena iskustava zna~ajna s aspekta

fo rmacione tehnologije u po rodi~noj medicini, a Najprije se `elim zahvaliti kompaniji Bo s nalijek unapre|enja oblasti porodi~ne medicine?
tu su i slobodne teme. @e lim istaknuti da se na d - koja je vi{estruko pomogla u realizaciji ovog
am i o~ekujem veoma zna ~ajne zaklju~ke sa na - Kongresa.
{eg prvjenca koji }e po nuditi i otvoriti neke Tako|er zahvaljujem Bosnalijeku i na tome {to GAVRAN: “U~imo educiraju}i druge“ je moto

ko nkretne aktivnosti zn a ~ajne za rad ljekara obi- na svaki mogu}i na~in promovira rad i zna~aj koji propagira svaki od ECPOM u BiH. Kontinui-
t e ljske medicine u BiH. Nadalje, jedan od na{ih Udru`enja doktora porodi~ne/obiteljske me- rana medicinska edukacija je i obaveza svakog

ci ljeva je da sa ve o ma aktualnom temom Efekti dicine, kao i struke obiteljske medicine. doktora. Da biste dobili licencu za rad od strane

Ljekarske komore u obavezi ste stalno se edu-

za ga|enja zraka na zdravlje, potaknemo kolege
na istra`ivanja i iznala`enja preporuka i rje{enja
ovog problema u BiH.
Nau~ni odbor pri odabiru tema rukovodio se
potrebom da se na Kongresu diskutiraju teme koje se kao
DOZA: [ta ta~no podrazumijeva rad
Edukativnog centra i koliko je taj rad zna~ajan naj~e{}i zdravstveni problemi javljaju u svakodnevnoj
za timove porodi~ne medicine? praksi doktora obiteljske medicine u BiH

GAVRAN: Okosnica provo|enja specijalisti ~ -
kog programa obiteljske medicine su edukati v ni njem i profesionalnim anga`manom na Medici - cirati. S obzirom na to da se najbolje u~i na pre-
ce ntri koji su otvoreni u svim ve}im gra dovima u n skom fakultetu Univerziteta u Zenici. ECOPM ze ntaciji slu~ajeva i reviziji svoje prakse, za nas
BiH u kojima postoji medicinski fak ultet. Djeluje - ima prostoriju za seminare, gdje se odvijaju aka- je veoma va`no biti u mogu}nosti razmijeniti
mo u sklopu slu`be za obiteljsku me dicinu, ima - d e mske aktivnosti u sklopu specijalisti~kog pro- is kustva na raznim aktivnostima kako Udru `e -

mo svog rukovoditelja, a u njemu rade doktori g r a ma, te za predavanja u sklopu dodatne nja, tako i na svjetskim i europskim kongresima
ob iteljske medicine sa akademskim obrazova- ed u kacije za timove obiteljske medicine Zeni~ko- i seminarima. B

Koliko smo depresivni?

novosti Pgodine mogla po stati druga matizacije, rezultira izostankom
rema procjenama Svjetske
po trebnog lije ~e nja koje osob a -
zd r a v stvene organizacije
(SZO), depr e sija bi do 2020.
ma oboljelim od de presije mo`e
om ogu}iti kvalite tan na~in `ivota.
na listi vode}ih bole sti. Od depre-
“Za osobu koja svakodnevno pati
sije u svijetu boluje oko 322 mi-
u koju ima povjerenja ~esto je prvi
liona osoba. Prema iz v je{taju SZO,
ko rak prema lije~enju i oporavku”,
u zadnjih desetak go dina broj od depresije, razgovor s osobom

oboljelih porastao je za vi{e od 18 ka `e Shekhar Saxena, direktor Od -

posto. Depresija je vo de}i uzrok j e la za mentalno zdravlje SZO-a. B
lo{eg zdravstvenog sta nja i radne
nesposobnosti. Ka da je u pitanju Izvor: http://www. zzjzfbih. ba/ sv j e t -
depresija, ~esto izos taje potpora ski-dan-zdravlja-07-04-de p re si ja/.
okoline prema p ojedincu, {to u Zavod za javno zdravstvo FBiH .
kombinaciji sa str ahom od stig- Svjetski dan zdravlja 7.4. depresija.

6