Page 10 - Dnevna doza broj 4
P. 10

Dnevna









                        Akutni infarkt




                        miokarda


             iskustva ljekara

                        iz perspektive




                        porodi~nog ljekara










                                 Neoblo`ene tablete BOSPYRIN® imaju mnogo bolji farmakokinetski profil u odnosu na
                                              oblo`ene tablete, zbog znatno br`e apsorpcije i br`eg djelovanja.




                        Pi{e:  dr. Zoran Bjeleti}, spec. urgentne medicine i porodi~ni ljekar
                                              Dom zdravlja Prnjavor




                           kutni infarkt miokarda (AIM)  ~inje rupturom ateromatoznog p -  go  jaznost, hiperlipidemija, konzu-  ljine zida miokarda uz endokard i
                           predstavlja naglo nastalu    la ka, rje|e hemoragijom u plaku.  ma cija alkohola, dijabetes melitus.  karakteri{e se EKG promjenama u
                           nekrozu lokalizovane zone    Ru pturom plaka dolazi do aktiva-                                    vidu ST depresije dublje od 1mm u
                     A mi okarda  uzrokovanu  te { -    cija trombocita, pokre}e se kask a -  Dijagnoza                      dva susjedna odvoda, a mo`e biti
                     kom ishemijom koja nastaje zbog    da koagulacije te dovodi do                                          prisutna i inverzija T talasa ve}a od
                     ne adekvatnog koronarnog pro-      fo rmiranja tromba koji okludira ko-  Na osnovu EKG promjena AIM     dva mm.
                     toka.                              ronarnu arteriju. Rijetko okluzija  mo`emo podijeliti na: AIM sa ST  Klini~ka slika AIM se karakteri{e bo -
                     AIM predstavlja vode}i uzrok smrti  koronarne arterije mo`e nastati ko-  elevacijom (STEMI) i AIM bez ST  lom iza grudne kosti, intenzivnom,
                     os oba srednje i starije `ivotne dobi  ro narnim vazospazmom (upotre -  elevacije (NSTEMI).             ste `u}om, ponekad u vidu pe~enja
                     u zapadnim i razvijenim zemljama.  ba kokaina) ili kao posljedica     STEMI je transmuralni infarkt koji  ili gu{enja, koja se ~esto {iri u ram -
                     G odi{nje u svijetu umire vi{e od  em bolije koronarne arterije. Ireve -  zahvata ~itavu debljinu zida, ka-  ena, ruke, donju vilicu, gornji dio le -
                     se dam miliona osoba od infarkta   r zibilno o{te}enje miokardiocita se  rakteri{e  se EKG  promjenama  u  |a ili stomaka. Bol je neovisna o
                     mi okarda, a vi{e od 80 posto ima  ja vlja ve} nakon 20-40 minuta od  vidu elevacije ST segmenta vi{om  di sanju ili promjeni polo`aja, a traje

                     je dan ili vi{e faktora rizika. Inicijalni  ok luzije.                od  1mm u dva susjedna odvoda i   du `e od 20 do 30 minuta i ne reagu -

                     do ga|aj u razvoju AIM jeste formi-  Neki od faktora rizika za nastanak  mo `e biti pra}en razvojem pato -  je na nitroglicerin. Osim toga, kli ni ~ -


                     ra nje tromba na aterosklerotski iz-  AIM su: mu{ki spol, `enski spol (na -  lo{kog Q zupca.            ka slika mo`e obuhvatati pre znoja-
                     mi jenjenoj koronarnoj arteriji.   ko n menopauze), dob (rizik se po ve -  NSTEMI je subendokardna ne-  vanje, gu{enje, bljedilo, mu~ninu,
                     Fo rmiranje  tromba  naj~e{}e  p o -  }a va s godinama), hipertenzija,  kroza,  koja  zahvata  tre}inu  deb-  povra}anje, nesvjesticu, nepravilan
                                                                                                                             rad srca, ali AIM ~esto ide pod ne-
                                                                                                                             specifi~nom klini~kom slikom tako
                                                                                                                             da bi i kod najmanje sumnje trebalo
                                                                                                                             uraditi EKG snimanje.
                                                                                                                             Dijagnoza se zasniva na anamnezi,
                                                                                                                             po stojanju tipi~ne klini~ke slike
                                                                                                                             (bol u grudima), klini~kog pregle -
                                                                                                                             da,  promjenama na EKG zapisi ma
                                                                                                                             i promjenama sr~anih markera u
                                                                                                                             serumu.
                                                                                                                             Fizikalni pregled obuhvata od re |i va -
                                                                                                                             nje tenzije, auskultaciju srca (mo gu
                                                                                                                             se ~uti S3 i S4 sr~ani ton, po nekad
                                                                                                                             blag apikalni mitralni {u m), auskulta-
                                                                                                                             ciju plu}a (inspiratorni pukoti nad
                                                                                                                             bazama su znak sr~ane insuficijen-
                                                                                                                             cije), pregled jugularnih vena (dis-
                                                                                                                             tenzija ozna~ava disfunkciju desne
                                                                                                                             komore).
                                                                                                                             Svim bolesnicima sa bolom u gru-
                                                                                                                             dima mora se uraditi EKG snimanje u
                                                                                                                             roku od najdu`e 10 minuta od kon-
                                                                                                                             takta sa ljekarom.
                                                                                                                             Karakteristi~ne promjene na EKG-u
                                                                                                                             su visoki T talasi (u perakutnoj fazi),
                                                                                                                             ST-elevacija ili ST-depresija ve}a od

          10
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15