Page 6 - Dnevna doza broj 20
P. 6

DnevnaDoza





                         Moderni pristup u dijagnostici





                         i liječenju Alzheimerove bolesti







                          Antidementik memantin (MEMENTO®) se može primjenjivati sam, ali i u kombiniranoj terapiji s
                  iskustva ljekara
                          inhibitorima acetilholinesteraze u težim slučajevima demencije. Metaanaliza koja je poredila terapijski
                          učinak i sigurnost primjene monoterapije donepezilom sa kombiniranom terapijom donepezilom i

                          memantinom kod osoba sa umjerenom i teškom Alzheimerovom demencijom i u kojoj su analizirani
                          kognitivne funkcije, psihički simptomi i simptomi koji su u vezi s ponašanjem, pokazala je da

                          kombinirana terapija sa memantinom u svim analiziranim parametrima pokazuje bolji učinak. Kod
                          pacijenata koji su bili na kombiniranoj terapiji nije bilo razvoja značajnih neželjenih događaja.




                           Autor:  Prof. dr. Merita Tirić-Čampara, specijalista neuropsihijatrije,
                                   JU Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo





                               emencija je hronični, global-  Propadanje kognitivnih            njem neurofibrilarnih tračaka u    neke oblike normalnog funkcio-
                               ni, obično ireverzibilni gu-  funkcija                           kori  mozga  i subkortikalnoj  sivoj   niranja, što nas ne smije zavarati u
                               bitak  kognitivnih  sposob-                                      tvari.                             dijagnostičkom procesu. Često se
                         Dnosti.  Demencija  uz rokuje       Alzheimerova bolest se karakte-    Dijagnoza se temelji na kliničkoj   javljaju lutanje, agitacija, vikanje
                          evidentan pad u intelektualnom     rizira progresivnim propadanjem    slici. Laboratorijski testovi i slikov-
                          funkcioniranju, ali i narušava sva-  kognitivnih funkcija te karakteri-  ni pregledi koriste
                          kodnevne životne aktivnosti, kao   stičnom pojavom senilnih plako-    se za identifi-
                          što su odijevanje, uzimanje hra-   va,  depozita  β-amiloida i  stvara-
                          ne, održavanje lične higijene, pra-
                          nje, a posebno fiziološke aktivno-
                          sti  poput  mokrenja  i  stolice.  Pad
                          intelektualnog funkcioniranja vrlo
                          je individualan te ovisi o bolesni-
                          kovom dotadašnjem sociokul-
                          turnom životu.                                                                                                                  i slično,
                          Demenciju možemo gru-                                                                                                          što može
                          bo  podijeliti  prema                                                                                                        biti  koristan
                          anatomskom položaju                                                                                                      heteroanamne-
                          ošte ćenja mozga. U kli-                                                                                              stički podatak. U

                          ničkoj praksi služimo se                                                                                            postupku postavlja-
                          podjelama prema me-                                                                                             nja dijagnoze potrebno
                          đunarodnoj klasifika-                                                                                      je da utvrdimo da li kod osobe
                          ciji bolesti sa pripa-                                                                                   kod koje sumnjamo da ima Alzhe-
                          dajućim šiframa.                                                                                         imerovu demenciju postoji u zna-
                          Alzheimerova bolest                                                                                      čajnoj mjeri oštećenje barem dvije
                          je najčešći uzrok de-                                                                                    ili više moždanih funkcija, kao što
                          mencije,  na nju otpa-                                                                                   su pamćenje, vještine jezičkog iz-
                          da >65 posto  starač-                                                                                    ražavanja i govorne funkcije, per-
                          kih demencija. Bolest                                                                                    cepcija i kognitivne vještine po-
                          je dvostruko češća kod                                                                                   put prosuđivanja i zaključivanja.
                          žena u odnosu na muš-                                                                                    Ljekar porodične medicine je prva
                          karce, djelimično stoga                                                                                  stepenica u postupku postavlja-
                          što žene imaju očekivano                                                      kaciju uzroka koje je mo-  nja dijagnoze i daljnjeg liječenja.
                          duži životni vijek. Alzhei-                                                  guće liječiti.              Ljekar porodične medicine već
                          merova bolest zahvata oko                                                   Postavljanje dijagnoze Alz-  pri prvom kontaktu nakon detalj-
                          četiri posto bolesnika u dobi                                             heimerove demencije nerijet-   ne anamneze pacijenta, uz podat-
                          od 65 do 74 i 30 posto onih >85                                         ko nije lako kako se može činiti   ke o tegobama i vremenskom re-
                          godina. Prevalencija u industrijali-                                   na prvi pogled. Gubitak kratko-   doslijedu simptoma o kojima se
                          ziranim zemljama će, vjerovatno,                                      trajnog pamćenja je najčešći prvi   informacije  dobivaju  heteroana-
                          porasti jer se postotak starijih po-                                  znak bolesti. Bolest napreduje po-  mnestički te kratkog neurološkog
                          većava.                                                               stepeno, uz povremeno održane      statusa, treba procijeniti kogni-













                6








                                                                                                                                                                13. 10. 2022.   11:13:59
        06-07 - ISKUSTVA LJEKARA - Alzheimer.indd   2                                                                                                           13. 10. 2022.   11:13:59
        06-07 - ISKUSTVA LJEKARA - Alzheimer.indd   2
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11