Page 7 - Dnevna doza broj 20

DnevnaDoza

tivne sposobnosti osobe. Posto- sredstva za ispitivanje promjena često zbog velike količine stresa Kod umjerene do teške demen-
je brojni testovi za rano otkriva- u funkcioniranju i molekularnom bliski članovi porodice oboljele cije koriste se antagonisti N-me-
nje, a neki od najpouzdanijih su sastavu mozga, jer takve promje- osobe, tj. zajednice, također, obo- til-D-aspartata (NMDA), gdje
Mini Mental Test, test crtanja sata ne mogu prethoditi atrofiji koju lijevaju od drugih oboljenja. spada memantin (MEMENTO®).
i Hachinskijeva ljestvica. Ovisno otkrivaju strukturne radiološke Iako je nedavno vrijedilo pravi- Naime, postoji sve više dokaza da
o rezultatu ovih testova, neke će metode. Molekularne neuroradi- lo da se dijagnoza Alzheimerove slabo funkcioniranje glutamater-
osobe trebati uputiti na dalju di- ološke metode, poput beta-ami- demencije može postaviti samo gične neurotransmisije, posebno
jagnostičku obradu. loidnog i tau-PET-a, koje se teme- post mortem, današnje dijagno- na NMDA receptorima, doprinosi
Alzheimerovom demencijom se lje na prikazu in vivo nakupljanja stičke smjernice omogućavaju i ekspresiji simptoma i progresi-
bave i neurolozi i psihijatri. Poro- navedenih specifičnih molekula, postavljanje dijagnoze kod paci- ji bolesti kod neurodegenerativ-
dični ljekar upućuje pacijenta na omogućavaju određivanje stepe- jenata sa visokim stepenom sen- ne demencije. Glutamat je glav-
daljnju dijagnostičku obradu kod na i distribucije nakupljanja pro- zitivnosti. Napredak u dijagno- ni ekscitatorni neurotransmitor
neurologa ili psihijatra. teina, čime pomažu dijagnostici- stičkim algoritmima, također, je mozga koji djeluje putem NMDA
Razlikovanje Alzheimerove bole- ranje bolesnika u ranim stadijima omogućio rano postavljanje di- receptora, sa ključnom ulogom u
sti od drugih demencija je teško. bolesti. jagnoze, što pomaže u daljem ra- funkcijama sinaptičke plastično-
Testovi procjene (npr. Hachinski- Analiza cerebrospinalnog likvo- zvoju neuroprotektivne terapije sti. Aktivacija sinaptičkih NMDA
jeva ljestvica) mogu pomoći u ra- ra služi za ispitivanje ćelija i kon- i njenom pravovremenom dava- receptora kritična je za preživlja- iskustva ljekara
zlikovanju vaskularne demencije centracije proteina, ali i za ispiti- nju. vanje neurona, ali pretjerana glu-
od Alzheimerove bolesti. Pacijen- vanje koncentracija biokemijskih Etiološka terapija Alzheimerove taminergička stimulacija dovodi
ti s Alzheimerovom bolešću su če- markera za AB, prije svega sveu- demencije ne postoji. Savremeno do ekscitotoksičnosti, uz poslje-
sto dotjeranije vanjštine i uredniji kupnog tau-proteina (T-tau), fo- farmakološko liječenje ove bole- dičan gubitak sinaptičke funkcije
nego bolesnici sa drugim demen- sforiliranog tau-proteina (P-tau) i sti obuhvata simptomatsku tera- i neuronalne smrti. Ovi se proce-
cijama. Kod otprilike 85 posto bo- beta-amiloida. piju lijekovima, tzv. antidementi- si smatraju etiološki povezanim
lesnika s Alzheimerovom bolešću Neurofiziološki biomarkeri, po- vima, lijekovima koji usporavaju sa nastankom neurodegenera-
detaljna anamneza i standardni tivnih promjena u Alzheimerovoj
neurološki pregled omogućavaju demenciji. Do vezanja memanti-
postavljanje tačne dijagnoze. MEMENTO® - kvalitetan izbor u na za receptore dolazi zbog po-
Tradicionalni dijagnostički kriteri- višene koncentracije glutamata
ji za Alzheimerovu bolest uključu- liječenju Alzheimerove demencije u sinaptičkoj pukotini, kao što je
ju demenciju koja se utvrđuje fi- slučaj u Alzheimerovoj demen-
zikalnim pregledom, a potvrđuje Lijek MEMENTO® u film table- i povećava motivaciju za obav- ciji. Memantin djeluje nekompe-
propisnim pregledom mentalnog tama predstavlja dugoročno ljanje svakodnevnih aktivnosti. titivnim vezanjem na ekstrace-
statusa, deficiti u ≥2 područja ko- kvalitetan izbor u liječenju paci- Nesmetano se kombinira sa lularne NMDA receptore, za koje
gnicije, postepeni početak i pro- jenata s umjerenom do teškom drugim antidementicima, ali i ima slab afinitet, pa ubrzo nakon
gresivno slabljenje pamćenja te Alzheimerovom demencijom, sa većinom drugih lijekova ko- vezanja uslijedi disocijacija veze
drugih kognitivnih funkcija, bez koji usporava neminovnu pro- ji se mogu koristiti u liječenju te su posljedično onemogućeni
poremećaja svijesti, početak na- gresiju kognitivnog deficita, pri- prvenstveno kardiovaskularnih dugotrajna blokada i njeni nega-
kon 40. godine, najčešće nakon je svega pamćenja, poboljšava komorbiditeta, često prisutnih tivni efekti na učenje i pamćenje.
dobi od 65 godina i bez ikakvih socijalizaciju pacijenta, smanjuje kod starijih osoba. Prema izvoru Cochrane, zaključe-
sistemskih poremećaja, odnosno psihomotorni nemir i konfuziju no je da šestomjesečna primjena
bolesti mozga koje mogu obja- memantina kod osoba s umjere-
sniti progresivni deficit pamćenja no visokim i visokim stepenom
i kognicije. demencije ima blagotvorni uči-
Od koristi može biti i provođe- put elektroencefalografije EEG-a progresiju bolesti te na taj način nak na kognitivne funkcije, simp-
nje elektroencefalograma te teh- ili kognitivnih evociranih poten- oboljeloga čine što duže nezavi- tome u vezi sa ponašanjem, na
nika radioloških slikovnih prika- cijala, također, mogu biti korisni u snim o drugoj osobi, poboljšava- ljestvicama procjene dnevnih ak-
za strukture mozga. Neizostavni dijagnosticiranju bolesnika sa ko- jući kvalitet života ne samo obo- tivnosti. Pacijenti koji su na tera-
dio dijagnostičke obrade kada gnitivnim smetnjama. ljelog, nego na taj način i članova piji memantinom rjeđe razvijaju
imamo pacijenta sa demencijom U najsavremenijoj dijagnostici porodice ili zajednice u kojoj živi agitaciju.
su kompjuterizirana tomografija Alzheimerove demencije se u svi- osoba s Alzheimerovom demen- Antidementik memantin (ME-
(CT) i magnetna rezonanca (MRI). jetu koriste i genski biomarkeri. cijom. MENTO®) se može primjenjivati
Radiološkim metodama je lako Ukoliko se pojave simptomi koji sam, ali i u kombiniranoj terapiji
utvrditi i dokazati bilo kakve pro- upućuju na depresiju, tada se u s inhibitorima acetilholinesteraze
mjene na mozgu, a to je najka- Liječenjem usporiti terapiju uključuju antidepresi- u težim slučajevima demencije.
rakterističnije kod vaskularne de- bolest vi. Antipsihotici se uključuju uz Metaanaliza koja je poredila te-
mencije te se lako može dokazati osnovnu terapiju antidementi- rapijski učinak i sigurnost primje-
radi li se o Alzheimerovoj bolesti Alzheimerova demencija sa soci- cima, ukoliko se jave psihotič- ne monoterapije donepezilom sa
ili o nekom trećem uzorku pore- jalnim i ekonomskim posljedica- ni simptomi poput halucinacija kombiniranom terapijom done-
mećaja. CT i MR treba uraditi kod ma predstavlja veliki javnozdrav- ili/i sumanutih ideja ili ako se javi pezilom i memantinom kod oso-
prve procjene demencije ili na- stveni problem u savremenom agresivno ponašanje. Mogu se ba sa umjerenom i teškom Alzhe-
kon bilo koje novonastale pro- svijetu. Naglasak u liječenju je na propisati anksiolitici u slučaju po- imerovom demencijom i u kojoj
mjene u statusu kognicije ili men- usporavanju bolesti i sprečava- trebe, tj. pojave tjeskobe, prestra- su analizirani kognitivne funkci-
talnog statusa. Radiološki prikaz nju daljnje progresije, kao i pre- šenosti i slično te u slučaju da se je, psihički simptomi i simptomi
je potreban i u diferencijalnoj di- venciji preuranjenog smještanja jave problemi sa snom, u terapiju koji su u vezi s ponašanjem, po-
jagnozi tumora, trauma mozga pacijenta u specijalizirane zdrav- se mogu uključiti hipnotici. kazala je da kombinirana terapija
i drugih oboljenja ili oštećenja. stveno-socijalne ustanove te na O dodatnoj terapiji treba dobro u svim analiziranim parametrima
MR-u se, kao senzitivnijoj pretrazi, podršci i pomoći porodicama promisliti i uzeti u obzir farmako- pokazuje bolji učinak. Kod pacije-
u dijagnostičkoj obradi Alzheime- oboljelih. Najbliži članovi poro- loške karakteristike lijekova, kao i nata koji su bili na kombiniranoj
rove demencije daje prednost u dica ili unutar zajednica oboljelih opće stanje pacijenta. terapiji nije bilo razvoja značajnih
odnosu na CT. MR mozga poseb- nose veliki teret zbog progresije U liječenju blage do umjerene neželjenih događaja. Studije koje
no je koristan u prikazu hipokam- bolesti i težine simptoma te nesa- Alzheimerove demencije primje- su poredile donepezil sa meman-
palne atrofije. radljivosti oboljele osobe u vezi s njuju se inhibitori acetilholine- tinom pokazale su da memantin
Funkcionalne neuroradiološke uzimanjem redovne terapije, od- steraze koji povećavaju nivo ace- ima bolji profil tolerancije. B
metode PET i SPECT vrijedna su lascima na kontrolu i slično. Vrlo tilholina u mozgu.
7

13. 10. 2022. 11:13:59
06-07 - ISKUSTVA LJEKARA - Alzheimer.indd 3
06-07 - ISKUSTVA LJEKARA - Alzheimer.indd 3 13. 10. 2022. 11:13:59