Page 7 - Dnevna doza broj 18

DnevnaDoza

napada, koji predstavlja najtipič- Tabela 1. Dobna podjela epilepsija
niji skup simptoma koji se viđa u
sklopu epilepsije. Prema tome, os- Neonatalni period Adolescentni > adultni period
novna karakteristika koja definiše − Neonatalna familijarna epilepsija (FNE) − Juvenilna apsansna epilepsija (JAE)
epileptički napad je način poja- − Rana mioklonička encefalopatija (EME) − Juvenilna mioklonička epilepsija (JME)
ve simptoma, a ne tip simptoma.
Ipak, ukoliko se udruže uobičajeni − Ohtahara-in sindrom − Epilepsija samo sa GTK napadima
simptomi epilepsije sa karakteri- − Progresivne miokloničke epilepsije (PME)
stičnim načinom pojave simpto- Infantilni period − Autozomalno dominantna epilepsija sa
ma, dijagnoza epilepsije postaje − Infantilna epilepsija sa migrirajućim fokal- auditornim fenomenima (ADEAF)
očigledna. nim napadima (KCNT1, kinidin) − Ostale familijarne epilepsije temporalnog
− Westov sindrom režnja
Klinička − Mioklonička epilepsija infantilnog doba
elektroencefalografija (MEI) Epilepsije sa manje izraženim javljanjem
− Samoograničena infantilna epilepsija − Familijarna fokalna epilepsija sa varijabilnim
Zbog uobičajene nemogućno- − Dravet-in sindrom fokusima (djetinjstvo > odrasli)
sti registrovanja iktalnog EEG-a − Mioklonička encefalopatija kod neprogre- iskustva ljekara
(usljed neočekivanosti pojave i sivnih poremećaja Posebne konstelacije
kratkog trajanja epileptičkog na-
pada) kao elektrofiziološka po- − Mezijalna temporalna epilepsija sa HS
drška dijagnoze epilepsije koristi Dječji period − Rasmussenov sindrom
se prisustvo interiktalnih epi- − Febrilni napadi plus (+) sindrom − Gelastički napadi sa hipotalamičkim hamar-
leptiformnih grafoelemenata. − Panayitopoulosov sindrom tromom
Interiktalna pražnjenja mogu da − Epilepsija sa miokloničkim atoničkim napa- − Hemiplegija-hemikonvulzije-epilepsija
budu i lažno odsutna kod osoba s dima − Epilepsije koje se ne uklapaju ni u jednu
epilepsijom, kao i lažno prisutna − Dječja epilepsija sa centro-temporalnim kategoriju treba ispitati pa klasifikovati
kod osoba koje nemaju epilepsi- šiljcima (CECTS)
ju, iz čega slijedi visok stepen di-
jagnostičke nepouzdanosti. Uko- − Autozomalno-dominantna noćna epilepsija Epilepsije usljed strukturnih uzroka
liko se primijene sve raspoložive frontalnog režnja (ADNFLE) − Malformacije kortikalnog razvoja (hemime-
EEG metode sa površnim elektro- − Dječja okcipitalna epilepsija kasnog početka gaencefalija, FCD, heterotopije…)
dama (višekratni standardni EEG, (Gatautov tip) − Neurokutani sindromi (tuberozna skleroza,
EEG poslije deprivacije spavanja, − Epilepsija sa miokloničkim apsansima Sturge-Weber …)
holter EEG), kod oko 14 posto bo- − Lennox-Gastautov sindrom − Tumori, infekcija, trauma, angiom, kaver-
lesnika sa sigurnom epilepsijom − Epileptička encefalopatija sa kontinuiranim nom, perinatalno, moždani udar
EEG je uvijek negativan, bez ob- ŠT tokom spavanja (CSWS)
zira na brojna ponavljanja snima- − Landau-Klefnerov sindrom (LKS) Epilepsija nepoznatog uzroka
nja. Prema tome, epilepsija se ne
dijagnostikuje samo na osnovu − Dječja apsansna epilepsija
prisustva ili odsustva EEG pro- Epileptički napadi koji nisu epilepsije
mjena i stoga se interiktalni EEG − Febrilne konvulzije
smatra pomoćnom metodom u − Neonatalni napadi (NS)
kvalitativnoj dijagnostici epi-
lepsije.
Ipak, EEG je važna metoda u epi- ne liječe antiepileptičkim lijeko-
leptologiji. Standardni EEG i EEG, vima, već sprečavanjem provo- Farmakoterapija – osnovni,
poslije deprivacije spavanja, od kativnih faktora.
velike su koristi za utvrđivanje ti- 3) Sljedeći korak u dijagnostici nužni i najvažniji način liječenja
pa napada ili epileptičkog sin- epilepsije je klasifikovanje tipa epilepsije
droma kod bolesnika sa kvalita- napada, za šta je potreban deta-
tivno potvrđenom epilepsijom. Uz ljan opis napada i EEG karakteri- Farmakoterapija čini nužni, bolesnika sa “farmakorezisten-
to, video EEG telemetrija je od stika koje ga prate. Svi napadi se osnovni i najvažniji način liječe- tnom” epilepsijom. Između ove
neprocjenjivog značaja kod bole- dijele u dvije velike grupe (ILAE nja epilepsije. Nereagovanje na dvije grupe su bolesnici iz “sive
snika sa relativno čestim napadi- klasifikacija napada, 1981): u prvi antiepileptički lijek u mono- zone” (koji čine oko 16 posto
ma čija priroda nije jasna. grupu fokalnih napada, kod ko- terapiji pouzdano i na samom bolesnika), kod kojih će alterna-
2) Epileptički napad može da jih je, barem u početku, epileptič- početku bolesti razlikuje bole- tivna monoterapija ili diterapija
se javi kod bolesnika s epilepsi- kim pražnjenjem inicijalno zahva- snike sa “lakom” epilepsijom od dovesti do remisije napada.
jom, kao i kod osoba koje nema- ćen ograničen dio jedne moždane
ju epilepsiju usljed metaboličkih hemisfere (na šta ukazuju prvi kli-
ili toksičnih faktora, apstinencijal- nički i EEG znaci) i grupu gene- tološkim centrima napadi opisu- će tipove napada: aura – isključi-
nog alkoholnog sindroma, febril- ralizovanih napada, kod kojih ju prema semiološkoj klasifikaciji vo subjektivni osjećaj, bez spoljaš-
nosti, infekcije, elektrošoka i dej- od samog početka – prvi klinički koju su definisali Luders i sarad- njih vidljivih znakova; autonomni
stva mnogih drugih štetnih noksi i EEG znaci ukazuju na inicijal- nici (Lüders H, et al. Semiological napadi – objektivne vegetativne
na inače zdrav mozak. Epileptič- nu zahvaćenost obje hemisfere. Seizure Classification). Semiologija manifestacije (tahikardija, crve-
ki napad može da se izazove kod Upravo to je najvažnija dihotomija napada predstavlja kliničke simp- nilo...), koje mogu, ali i ne moraju
svake osobe ukoliko je jačina sti- u epileptologiji i najvažniji korak u tome i znake epileptičkog napa- biti praćene subjektivnim simpto-
mulusa dovoljna (npr. jačina elek- dijagnostičkom postupku: fokalni da, tijesno povezane sa dijelom mima; dijaleptički napadi – osnov-
trošoka). Takvi napadi se zovu vs. generalizovani napadi (Prak- korteksa aktiviranim epileptičkim ni simptom je pomućenje svijesti
provocirani epileptički napadi. tičan značaj: izbor AE lijeka). pražnjenjem. Semiologija opisuje (fokalni, apsansni); motorni napa-
Provocirani napadi se ne ponav- S obzirom na nedostatke zvanične isključivo kliničke fenomene, ne- di, koji mogu da budu prosti mo-
ljaju ukoliko se faktor koji provoci- ILAE klasifikacije epileptičkih na- zavisno od ostalih nalaza. Olakša- torni napadi (klonički, tonički, mi-
ra ukloni, zbog čega je neophod- pada, u svakodnevnom radu javila va lobarnu lokalizaciju i daje uvid oklonički, verzivni), kompleksni
no da se oni jasno razlikuju od se potreba za semiološkom klasi- u težinu napada. motorni napadi (hipermotorni,
(spontane) epilepsije, jer se isti fikacijom pa se u mnogim epilep- Ova klasifikacija obuhvata sljede- automotorni, gelastički) i specijal-
7

23. 3. 2022. 14:45:28
06-07-08 ISKUSTVA LJEKARA - Epilepsija.indd 3
06-07-08 ISKUSTVA LJEKARA - Epilepsija.indd 3 23. 3. 2022. 14:45:28