Primjenom najmanje djelotvorne doze tokom najkraćeg potrebnog vremena liječenja mogu se minimizirati neželjena djelovanja ketoprofena (vidjeti dio 4.2. Doziranje i način primjene i ispod navedene gastrointestinalne i kardiovaskularne rizike).
Istovremenu primjenu ketoprofena s drugim nesteroidnim protuupalnim lijekovima, uključujući i selektivne inhibitore ciklooksigenaze-2 treba izbjeći (vidjeti dio 4.5. Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija).
Stariji
U starijih osoba je povećan rizik javljanja neželjenih reakcija na nesteroidne protuupalne lijekove, posebno krvarenja i perforacija u gastrointestinalnom traktu koji mogu imati smrtni ishod (vidjeti dio 4.2. Doziranje i način primjene).
Kardiovaskularno, bubrežno i jetreno oštećenje
Na početku liječenja ketoprofenom, treba pažljivo nadzirati funkciju bubrega u pacijenata sa srčanim oštećenjem, zatajenjem srca, disfunkcijom jetre, cirozom i nefrozom, u pacijenata koji primaju diuretike, te pacijenata s hroničnim oštećenjem bubrega, posebno starijih. U navedenih pacijenata, primjena ketoprofena može izazvati umanjeni protok krvi u bubrezima zbog inhibicije stvaranja prostaglandina, i može dovesti do bubrežne dekompenzacije (vidjeti dio 4.3. Kontraindikacije).
Također je zabilježeno da nesteroidni protuupalni lijekovi mogu izazvati različite forme nefrotoksičnosti što može dovesti do intersticijalnog nefritisa, nefrotskog sindroma i zatajenja bubrega.
U pacijenata s abormalnim jetrenim testovima ili s bolešću jetre u anamnezi, treba periodično određivati jetrene transaminaze, a posebno tokom dugotrajnog liječenja. Opisani su rijetki slučajevi žutice i hepatitisa pri primjeni ketoprofena.
Kardiovaskularni i cerebrovaskularni poremećaji
Adekvatan nadzor i savjetovanje zahtijevaju se u pacijenata s hipertenzijom i/ili blagim do umjerenim zatajenjem srca u anamnezi, obzirom da su zadržavanje tečnosti i nastanak edema zabilježeni u povezanosti s primjenom nesteroidnih protuupalnih lijekova.
Klinička i epidemiološka ispitivanja ukazuju da primjena pojedinih nesteroidnih protuupalnih lijekova (posebno u visokim dozama i pri dugotrajnom liječenju) može biti povezana s malim povećanjem rizika od arterijskih trombotičkih događaja (npr. infarkt miokarda ili moždani udar). Nedovoljno je podataka da bi se isključio takav rizik pri primjeni ketoprofena.
Primjenu ketoprofena treba pažljivo razmotriti u pacijenata s nekontrolisanom hipertenzijom, kongestivnim srčanim zatajenjem, dokazanom ishemijskom bolešću srca, perifernom arterijskom bolešću i/ili cerebrovaskularnom bolešću. Pored toga je potrebno temeljito razmotriti i dugotrajnu primjenu ketoprofena u pacijenata s rizikom nastanka kardiovaskularnih bolesti (npr. hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pušenje).
Respiratorni poremećaji
U pacijenata s astmom praćenom hroničnim rinitisom, hroničnim sinusitisom i/ili nosnom polipozom postoji veća vjerojatnoća za nastanak alergijskih reakcija nakon primjene acetilsalicilne kiseline i/ili nesteroidnih protuupalnih lijekova nego u općoj populaciji. Primjena ketoprofena može izazvati napade astme ili bronhospazma, posebno u osoba alergičnih na acetilsalicilnu kiselinu ili nesteroidne protuupalne lijekove (vidjeti dio 4.3.).
Gastrointestinalno krvarenje, ulceracija i perforacija
Gastrointestinalno krvarenje, ulceracija i perforacija, koje mogu imati i smrtni ishod, zabilježeni su u bilo kom periodu liječenja s nesteroidnim protuupalnim lijekovima, sa ili bez upozoravajućih simptoma ili ranijih ozbiljnih gastrointestinalnih poremećaja u anamnezi.
Neka epidemiološka ispitivanja ukazuju da primjena ketoprofena može biti povezana s visokim rizikom nastanka izrazite gastrointestinalne toksičnosti (posebno ako je primijenjen u visokim dozama), srodno pojedinim drugim nesteroidnim protuupalnim lijekovima (također vidjeti dijelove 4.2. i 4.3.).
Rizik javljanja gastrointestinalnog krvarenja, ulceracije ili perforacije raste s povećanjem doze nesteroidnih protuupalnih lijekova u pacijenata s ulkusom u anamnezi, posebno ako je kompliciran krvarenjem ili perforacijom, te u starijih pacijenata. Stariji pacijenti trebaju započeti terapiju s ketoprofenom primjenom najmanje dostupne doze. Kombinovanu terapiju s protektivnim lijekovima (npr. misoprostol ili inhibitori protonske pumpe), treba razmotriti za ovakve pacijente, kao i pacijente kojima je neophodna istovremena primjena niske doze acetilsalicilne kiseline ili drugih lijekova koji mogu povećati gastrointestinalni rizik (vidjeti ispod i dio 4.5.). Ketoprofen se ne bi trebao primjenjivati u pacijenata s peptičkom ulceracijom u anamnezi (vidjeti dio 4.3.).
Potreban je oprez pri primjeni nesteroidnih protuupalnih lijekova u pacijenata s anamnestičkim podacima o oboljenjima gastrointestinalnog trakta (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), budući da je moguće pogoršanje bolesti (vidjeti dio 4.8. Neželjena djelovanja).
Pacijente s anamnezom gastrointestinalne toksičnosti, naročito ako su to starije osobe, treba upozoriti da ljekaru prijave svaki neuobičajeni abdominalni simptom (posebno gastrointestinalno krvarenje), osobito na početku liječenja.
Potreban je oprez u pacijenata koji istovremeno primjenjuju lijekove koji mogu povećati rizik nastanka ulkusa ili krvarenja, kao što su oralni kortikosteroidi ili antikoagulansi (npr. varfarin), selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina ili antitrombotici (npr. acetilsalicilna kiselina) (vidjeti dio 4.5.).
Ukoliko tokom primjene ketoprofena dođe do krvarenja ili ulceracija u gastrointestinalnom traktu, primjenu lijeka treba odmah prekinuti.
Sistemski lupus eritematosus i miješana bolest vezivnog tkiva
U pacijenata sa sistemskim lupus eritematosusom i miješanom bolešću vezivnog tkiva postoji povećan rizik nastanka aseptičnog meningitisa (vidjeti dio 4.8. Neželjena djelovanja).
Fertilnost žena
Ketoprofen, kao i ostali nesteroidni protuupalni lijekovi, može umanjiti fertilnost u žena, pa se njegova primjena ne preporučuje u žena koje žele zanijeti. U žena koje imaju poteškoća da zanesu ili koje su na pretragama zbog neplodnosti, treba razmotriti prekid primjene ketoprofena.
Kožne reakcije
Ozbiljne kožne reakcije na nesteroidne protuupalne lijekove, pojedine i sa smrtnim ishodom, uključujući i eksfolijativni dermatitis, Stevens-Jonhsonov sindrom i toksičnu epidermalnu nekrolizu, zabilježene su veoma rijetko. Izgleda da je najveći rizik pojave ovih reakcija na početku terapije, i to u većini slučajeva unutar prvog mjeseca primjene lijeka. Primjenu ketoprofena treba odmah prekinuti na prvu pojavu kožnog osipa, mukoznih lezija ili bilo kojeg drugog znaka preosjetljivosti.
Infektivne bolesti
Kao i u drugih nesteroidnih protuupalnih lijekova, u slučaju infektivne bolesti, treba napomenuti da protuupalna, analgetička i antipiretička svojstva ketoprofena mogu maskirati uobičajene znakove razvoja infekcije, kao što je povišena tjelesna temperatura.
Smetnje vida
Ako se jave smetnje vida, kao što je npr. zamagljen vid, liječenje ketoprofenom treba prekinuti.
Pacijenti s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, nedostatkom Lapp laktaze ili glukoza-galaktoza malapsorpcijom ne bi trebali primjenjivati ovaj lijek.
