Sljedeće definicije se primjenjuju kod terminologije učestalosti javljanja neželjenih djelovanja:
Vrlo često (≥1/10);
Često (≥1/100, do <1/10);
Manje često (≥1/1.000, do <1/100);
Rijetko (≥1/10.000, do <1/1.000);
Vrlo rijetko (<1/10.000);
Nepoznata učestalost (ne može se procijeniti iz raspoloživih podataka).
Srčani poremećaji
Manje često: smetnje AV provođenja, pogoršanje već postojećeg zatajenja srca, bradikardija.
Pretrage
Rijetko: povećani trigliceridi, povećani jetreni enzimi (ALAT, ASAT).
Poremećaji nervnog sistema
Često: omaglica*, glavobolja*.
Rijetko: sinkopa.
Očni poremećaji
Rijetko: smanjeno stvaranje suza (treba uzeti u obzir ako pacijent nosi leće).
Vrlo rijetko: konjunktivitis.
Poremećaji uha i labirinta
Rijetko: poremećaji sluha.
Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji
Manje često: bronhospazam u pacijenata s bronhalnom astmom ili s anamnezom opstruktivne bolesti dišnih puteva.
Rijetko: alergijski rinitis.
Gastrointestinalni poremećaji
Često: gastrointestinalne tegobe, kao što su: mučnina, povraćanje, dijareja, konstipacija.
Poremećaji kože i potkožnog tkiva
Rijetko: hipersenzitivne reakcije (svrbež, crvenilo, osip i angioedem).
Vrlo rijetko: beta-blokatori mogu aktivirati ili pogoršati psorijazu, ili izazvati osip sličan psorijazi, alopecija.
Poremećaji mišićno-skeletnog i vezivnog tkiva
Manje često: mišićna slabost i grčevi.
Vaskularni poremećaji
Često: osjećaj hladnoće ili utrnulosti u ekstremitetima, hipotenzija.
Manje često: ortostatska hipotenzija
Opći poremećaji
Često: umor*.
Manje često: astenija.
Hepatobilijarni poremećaji
Rijetko: hepatitis.
Poremećaji reproduktivnog sistema i dojki
Rijetko: erektilna disfunkcija.
Psihijatrijski poremećaji
Manje često: poremećaj sna, depresija.
Rijetko: noćne more, halucinacije.
*Ovi se simptomi naročito javljaju na početku liječenja. Uglavnom su blagi i često iščeznu unutar 1 do 2 sedmice.
Prijavljivanje sumnje na neželjena djelovanja lijeka
Prijavljivanje sumnje na neželjena djelovanja lijekova, a nakon stavljanja lijeka u promet, je od velike važnosti za formiranje kompletnije slike o bezbjedonosnom profilu lijeka, odnosno za formiranje što bolje ocjene odnosa dobrobiti/rizika pri terapijskoj primjeni lijeka.
Proces prijave sumnji na neželjena djelovanja lijeka doprinosi kontinuiranom praćenju odnosa dobrobiti/rizika i adekvatnoj ocjeni bezbjedonosnog profila lijeka. Od zdravstvenih stručnjaka se traži da prijave svaku sumnju na neželjeno djelovanje lijeka direktno ALMBIH. Prijava se može dostaviti:
- putem softverske aplikacije za prijavu neželjenih djelovanja lijekova za humanu upotrebu (IS Farmakovigilansa) o kojoj više informacija možete dobiti u našoj Glavnoj kancelariji za farmakovigilansu, ili
- putem odgovarajućeg obrasca za prijavljivanje sumnji na neželjena djelovanja lijeka, koji se mogu naći na internet adresi Agencije za lijekove: www.almbih.gov.ba. Popunjen obrazac se može dostaviti ALMBIH putem pošte, na adresu Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, Veljka Mlađenovica bb, Banja Luka, ili elektronske pošte (na e-mail adresu: ndl@almbih.gov.ba).